Termin Off grid podrazumijeva objekte koji su samostalni i neovisni o sustavu državnih komunalnih poduzeća kao što su: električna mreža, vodovod i odvodnja, plinovod, zatim odvoz smeća, a čak može podrazumijevati i samostalnu proizvodnju hrane. Iako podrazumijevaju neovisnost o ustaljenoj praksi oslanjanja na velike i stabilne sustave opskrbe različitim resursima potrebnim za život, off grid sustavi ne znače život u uvjetima pećinskog čovjeka, već mogu biti sasvim moderne i suvremene cjeline, udobne i opremljene svim potrebnim aparatima i uređajima. Off grid objekti moraju biti tako projektirani i opremljeni mehaničkim sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, da mogu funkcionirati potpuno samostalno i zadovoljiti sve potrebe korisnika za udobnim životom koristeći samo resurse koje imaju na svojoj parceli ili neposrednoj okolini.
Također, off grid zapravo ne mora biti potpuno samostalan – on može biti dio neke urbane sredine, može imati svoje samostalne sustave, ali i biti spojen na samo neke od lokalnih sustava. U tom smislu možemo reći da postoje objekti koji su potpuno off grid ili oni koji su djelomično off grid. Najčešće se neki oblik samostalnosti objekta nalazi u ruralnim područjima, gdje ne postoji mogućnost priključenja na neku od komunalnih usluga, npr. postoji električna mreža, ali ne i vodovod i kanalizacija pa su stanovnici primorani koristiti bunare za vodu i septičke jame. Također postoji čak i kod nas veliki broj vikend objekata koji su zbog udaljenosti od urbanih sredina i priključaka na mrežu, bili primorani koncipirati objekte kao off grid.
Postoje dva tipa neovisnih objekata, a to su off grid objekti i net zero objekti o kojima smo ranije pisali. Iako su koncipirani slično, u smislu da ne predstavljaju dodatno energetsko opterećenje za okoliš u kojem se nalaze, net zero su objekti koji imaju mogućnost proizvodnje vlastite električne energije i energije za grijanje, ali su dio mreže i ne moraju osigurati apsolutno svu potrebnu energiju. Na primjer, imaju solarne panele za proizvodnju struje koji su vezani za električnu mrežu, gdje ovisno o regulaciji određene države, može prodavati mreži višak električne energije za sunčanih dana i koristiti električnu energiju iz mreže za vrijeme lošeg vremena, oblačnih dana. Ukupno, njegova potrošnja energije je nula, ali on nije uvijek neovisan. U slučaju off grid objekata, izazov za pravilno dimenzioniranje sustava je veći, jer se on ne može oslanjati na druge izvore energije osim vlastitih.
Nedavno je ponovno oživljen koncept off grid objekata kao ideja načina života koji bi imao najmanje moguće negativne učinke na okoliš, jer ne bi koristio neobnovljive resurse koji rapidno zagađuju okoliš. U eri borbe protiv klimatskih promjena bogatija društva i pojedinci uložili su trud da se ovaj koncept razvije i usavrši na moderan i održiv način. Nažalost, on nije zaživio u općoj populaciji sve do nedavno, kada su velike političke i ekonomske promjene na globalnoj razini navele sve više ljudi da promijene način na koji razmišljaju o budućnosti, kao i kako se ponašaju u sadašnjosti te da smanje svoju ovisnost o velikim sustavima.
Pokazalo se da ti veliki sustavi ipak mogu postati nestabilni, ali i skupi. Veliki računi za grijanje, struju, pa čak i prijevoz robe i sirovina iz udaljenih krajeva koje koristimo svakodnevno, polako nas vraćaju na početak, shvaćamo da smo možda prebrzo otišli predaleko i da budućnost leži u vraćanju na lokalno društvo i resurse, a sve nas graditelje na maksimalno korištenje potencijala objekta na vlastitoj lokaciji. U svijetu danas postoji nekoliko tisuća zajednica koje funkcioniraju kao off grid sustavi (potpuno ili djelomično off grid), a broje od nekoliko desetaka do nekoliko stotina domaćinstava i svi dijele pozitivne dojmove o ovom načinu života. U Americi npr. procjenjuje se da oko 180.000 obitelji živi potpuno off grid.
Izgradnja off grid objekta može biti vrlo zahtjevan posao s obzirom da se ne radi o ideji koja je danas široko zastupljena, pa je odabir provjerenih stručnjaka, koji imaju iskustva s ovakvim objektima, u svim fazama gradnje i postavljanja sustava možda i ključni čimbenik uspjeha. Također, i korisnici će se možda morati naviknuti na neka nova pravila života ili napraviti neke manje kompromise u svojim idejama o budućem domu.
Osim isplaniranog objekta s maksimalnim korištenjem pasivnih načina grijanja i hlađenja, zatim dobre toplinske ovojnice s dobrim slojem toplinske izolacije i kvalitetnom stolarijom, ovim objektima potrebni su i drugi sustavi koje ne nalazimo u klasičnim objektima kao što su: sustavi za proizvodnju električne energije, zatim bunari i sustavi za prikupljanje kišnice i filtriranje vode koja se može koristiti u objektu kao tehnička ili pitka voda, zatim proćišćavanje otpadnih voda, wc sa sustavom za kompostiranje otpada i slično.
Obnovljivi izvori energije i uređaji koje ovi objekti koriste su: solarni paneli za proizvodnju električne energije, najčešće na krovu ili rjeđe na tlu parcele, male vjetroturbine, zatim toplinske pumpe za grijanje i hlađenje objekta, sustavi mehaničke ventilacije s rekuperacijom koji štede energiju za ventilaciju prostora, LED osvjetljenje, sustavi za nadzor i upravljanje potrošnjom energije u kući itd.
Iako može biti potrebno veće početno ulaganje novca, vremena i edukacije korisnika o funkcioniranju sustava u njihovom domu ili zajednici, korist takve samostalnosti i osjećaja veće povezanosti s lokacijom i prirodom je velika. Oni koji nisu sigurni je li ovakav način života i gradnje za njih, danas mogu iznajmiti na tisuće ovakvih objekata diljem svijeta i na kratko iskusiti život u mirnim off grid turističkim objektima koji su često nazvani kao „retreats”, „glamping” ili „hideaway” mjesta.
Ō Island Hideaway, Skjulskäret, Finska
Projekt: Project Ö Cabin / Aleksi Hautamäki
Ova kuća izgrađena je usred stjenovite obale jednog malog i netaknutog otoka finske obale, gdje se susreću divlja ljepota prirode i elegantna jednostavnost arhitekture. Ova kuća, koja je potpuno off grid, iznajmljuje se za oko 2000 eura po danu. Električna energija se proizvodi iz solarnih panela i uz pomoć generatora usred zime, što pokazuje da je off grid sustav moguć i u vrlo hladnim podnebljima, gdje su temperature ispod nule od sredine studenog do kraja ožujka. Peć služi za grijanje i toplu vodu, a pitka voda se dobiva filtracijom morske vode sustavom baziranim na reverznoj osmozi.
Rekonstrukcija kuće, Dumfries, United kingdom
Projekt: Ruin Studio / Lily Jencks Studio + Nathanael Dorent Architecture
www.lilyjencksstudio.com
Ova privatna kuća u Škotskoj izgrađena je u udaljenom seoskom području, s prekrasnim pogledom na dvije doline. Kuća je izgrađena kao rekonstrukcija unutar postojećih kamenih ruševina stare seoske kuće iz 18. stoljeća, a ovaj projekt je rađen u skladu sa standardima pasivne kuće. Kuća ima vrlo dobro izoliranu toplinsku ovojnicu i koristi solarnu energiju. U dizajnu ovog neobičnog interijera sačuvani su postojeći kameni zidovi uz dodatak novih recikliranih materijala. Kuća pokazuje da za gradnju jedne off grid kuće nije potrebno graditi sve iz početka, već je sasvim moguće kreativnim rješenjima unaprijediti postojeće objekte do potpune energetske učinkovitosti i samostalnosti.
Folly – Joshua Tree, Kalifornija, SAD
Projekt: Malek Alqadi
www.malekalqadi.com
Smještene u srcu Nacionalnog parka Joshua Tree u Kaliforniji, Folly barake predstavljaju par zahrđalih štala koje su pretvorene u vrlo jedinstvenu off grid kuću za odmor. Ove zapanjujuće, zahrđale zgrade koju su originalno izgrađene 1954. godine, obnovljene su i stoje poput skulptura usred neplodne pustinje. Cilj je bio udahnuti novi život ovim napuštenim i neiskorištenim barakama. Obnova umjesto nove gradnje također je jedan od načela održivosti. Unatoč tome što je ovaj objekt van mreže, potpuno je opremljen neophodnim aparatima i tehnologijom, a gosti mogu pratiti potrošnju energije i proizvodnju solarne energije, podešavati osvjetljenje, otvarati i zatvarati krovne prozore na solarni pogon i podešavati temperature hlađenja i grijanja prostora.
The Hut at Dutton Ranch, Ohajo, SAD
Projekt: Midland Architecture, Greg Dutton
www.midlandarch.com
Ova vikendica od samo 56 m² nalazi se u mirnom predjelu šume pored farme. Arhitekt koji je izgradio objekt za svoju obitelj kao vikend objekt, posjedovao je i obrađivao ovo zemljište od djetinjstva, tako da je postojala duboka povezanost s okolinom. Koliba je smještena među drvećem na rubu brežuljka s kojeg se pruža pogled na jezero, a struktura objekta, koja je kompletno prekrivena cedrovom šindrom, prekrasno se uklapa u okolnu prirodu. Inspiriran skandinavskim dizajnom ovaj objekt višestruko je nagrađivan. Električna energija se proizvodi preko solarnih panela koji su postavljani na obližnji pomoćni objekt. Prikuplja se kišnica koja se koristi kao tehnička voda u objektu. Osim toga, postoji i centralna peć na drva koja se koristi za grijanje objekta zimi.