Energetksa učinkovitost način je korištenja i očuvanja energije gdje, po definiciji, ona predstavlja djelovanje koje proizvodi više usluga uz istu količinu utrošene energije ili proizvodi iste usluge uz manju količinu utrošene energije. Posljednjih desetljeća uloženi su iznimni napori da bi se pronašla učinkovita rješenja za smanjenje potrošnje energije u objektima, međutim samo postizanje energetske učinkovitisti u stambenim objekatima nema smisla ako ono ne donosi i značajno povećanje kvalitete stanovanja i udobnosti u objektu. U praksi ljudi puno pozitivnije reagiraju na povećanje udobnosti i estetike prostora u kojem žive ili borave, nego na smanjenje troškova grijanja ili smanjenje emisije CO2. Ovo povećanje udobnosti, koje je teže brojčano izraziti od smanjenja potrošnje energije, predstavlja zapravo i najveću prednost stanovanja u pasivnoj kući. Možemo reći da pasivna kuća troši manje energije za stvaranje ne samo iste razine udobnosti u kući (grijanje i hlađenje) već i višu razinu od standardne kuće (povećanje udobnosti i zdravlja korisnika).
Temperatura u kući je uvijek ista
Niskoenergetska kuća daje veliku stabilnost temperature unutarnjeg prostora. Kuća je izolirana velikom debljinom izolacije, pa je toplinska prohodnost elemenata konstrukcije vrlo mala. To znači da će velike oscilacije vanjskih temperatura biti maksimalno ublažene i neće uzrokovati oscilacije unutarnjih temperatura. Ovo je vrlo važno za osjećaj udobnosti korisnika. Sprječavanje toplinskih mostova na kritičnim elementima konstrukcije neće samo smanjiti potrošnju energije u objektu nego će spriječiti nastanak kondenzacije vodene pare i stvaranje plijesni u kutovima zidova, na mjestima spajanja betonske konstrukcije terasa kroz zidove i ostalim sličnim mestima. Nastanak plijesni u konstrukciji, koje ponekad mogu biti potpuno nevidljive za korisnika, može imati vrlo ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Toplinski mostovi su važni kao uzročnici stvaranja plijesni i kondenzacije i s vremenom dolazi do propadanja konstrukcijskih elemenata pod djelovanjem vlage. Oni dovode do smanjene temperature unutarnjih površina ispod točke rošenja pa dolazi do stvaranja kondenzacije vodene pare. Za prostoriju koja se grije na 20 ºC i u kojoj je relativna vlažnost zraka 50%, tempeartura na kojoj dolazi do kondenzacije je 9,3 ºC. Površina koja ima ovu temperaturu imat će 100% vlažnosti i mogućnost nastanka plijesni. Međutim pokazalo se da neke vrste plijesni imaju sposobnost razmnožavanja i kada je vlažnost površine konstrukcije 80%, a to znači već na temperaturi od 12,6 ºC. Plijesan je vrlo štetna za ljudsko zdravlje i respiratorne organe.
Nadalje, mehanička ventilacija s rekuperacijom, koja se koristi u Pasivnim kućama, konrtolirano ubrizgava predgrijan svježi zrak u prostorije, što pruža ujednačenost temerature u cijelom prostoru kuće. Kroz kuću nema strujanja hladnog zraka, propuha i opasnosti od prehlade, ili s druge strane, opasnosti od boravka u neprozračenom prostoru. Prozori su dobro zabrtvljeni, tako da nema puhanja, protoka zraka i hladnih dijelova konstrukcije, što sve dovodi do povećane udobnosti i većeg osjećaja topline tijekom zime.
Toplinska udobnost jednaka je u svim dijelovima kuće
Unutarnje površine zidova i prozora u niskoenergetskim i pasivnim kućama imaju temperaturu višu od 170C, bez obzira na vrstu grijanja koje se koristi. To znači da u odnosu na temperaturu unutarnjeg zraka od 200C, razlika u temperaturi zidova nije veća od 30C. To ima veliki utjecaj na osjećaj udobnosti u prostoriji. Primjerice, u standardnoj kući, površina prozora je puno hladnija u odnosu na unutrašnjost i stvara se neugodno strujanje hladnog zraka, zbog čega se radijatori uvijek postavljaju ispod prozora, kako bi se ovaj neugodan osjećaj ublažio. Konstrukcije koje nisu dobro izolirane imaju opasnost od pojave kondenzacije u slojevina i na površinama slojeva konstrukcije, a također i na unutarnjim površinama. Ta mjesta se javljaju iza namještaja i u kutevima, na spoju poda i zida ili dva zida, na rubovima prozora ili na staklu. U niskoenetrgetskoj zgradi postiže se uravnoteženo zračenje topline, na taj način i nema potrebe za velikim grijaćim tijelima.
Ljeti nema pregrijavanja prostora
Dobrim rješavanjem arhitektonskih detalja i orijentacije objekta, vrlo učinkoviti prozori i dobra izolacija kao i obavezna provjera proračuna pri izradi niskoenergetskog objekta, sprječava se pregrijavanje prostora ljeti preko 250C, što s klimatskim promjenama postaje sve veći problem u našem područiju. Ova provjera performansi objekta u ljetnom razdoblju sprječava prekomjerne troškove hlađenja ljeti, koji u najtoplijim mjesecima mogu čak premašiti troškove za grijanje zimi. Pored troškova, smanjenje potrebe za korištenjem klima uređaja u ljetnom periodu vrlo pozitivno utječe na zdravlje, jer liječnici preporučuju da temperatura na koju prilagođavamo klima uređaje ne smije biti manja od 60C u odnosu na trenutnu sobnu temperaturu, kako se ne bi izazvale prehlade i glavobolje.
Bolja kvaliteta zraka – niži CO2 u kući
Ako standard niskoenergetske kuće s dobrom izolacijom i prozorima nadogradimo do razine Pasivne kuće, to će podrazumijevati uvođenje sustava mehaničke ventilacije s rekuperacijom. Ventilacija kontrolirano ubrizgava svježi vanjski zrak u prostor, prethodno ga zagrijavajući kroz rekuperator topline. Standardne kuće se provjetravaju onda kada korisnik sam to učini otvaranjem prozora. Ispitivanja koja su izvršena u Njemačkoj, na usporednim analizama dvije identične, novosagrađene zgrade – jedna sa sustavom ventilacije, a druga bez ovog sustava, pokazala su da se u standardnoj zgradi razine koncentracije CO2 u određeno doba dana bile kritično visoke, na primjer noću kada korisnici nemaju priliku sami provjetravati prostor. U Pasivnoj kući je koncentracija CO2 uvijek bila na nižoj razini, jer sustav radi automatski i ubrizgava potrebnu količinu svježeg zraka prema trenutnoj zauzetosti prostora. To znači da je kvaliteta zraka u Pasivnoj kući bila puno bolja, bez potrebe da se korisnici brinu o tome, a što je posebno važno u današnjoj situaciji kada ljudi zbog načina života kao i novonastalih zdravstvenih opasnosti u svijetu, veliki dio svojeg vremena provode u kući i u zatvorenom prostoru.
Prevencija alergija, zdraviji okoliš i manje čišćenja
U razvijenim zemljama svijeta, ljudi trenutno provode 90% vremena u zatvorenom prostoru. To znači da kvaliteta zraka u tom zatvorenom prostoru u velikoj mjeri utječe na zdravlje ljudi koji u njemu borave. Svjež zrak izvana prolazi kroz filtere koji na sebi zadržavaju čestice prašine i peludi prije nego što se zrak ubrizgava u Pasivnu kuću. Na taj način se štiti zdravlje ljudi, ali i smanjuje potreba za konstantnim čišćenjem prašine u kući. To je i dodatni benefit za ljude sa alergijama, a u zimskom periodu možemo primijetiti sve veće povećanje onečišćenja zraka na otvorenom.
Odlična zvučna izolacija od vanjske buke
U niskoenergetskoj kući posebno se vodi računa kada se postavljaju prozori i vrata. Ove kuće vrlo dobro brtve, što doprinosi smanjenju gubitka topline kroz loše spojeve zidova i prozora, kao i zaštiti od buke. Kada su prozori zatvoreni, kuća je gotovo potpuno bešumna. Zagađenje bukom posebno je štetno u urbanim sredinama s velikim automobilskim prometom.
