Trgovi su mjesta susreta prošlosti i sadašnjosti, starosjedioca i pridošlica, domaćina i turista, mjesta pokreta i preokreta, gdje su svi koji su prošli ostavili trag. Odraz su kulturne i umjetničke sredine kojoj građevine daju vizualni identitet.
Svima je poznato da je trg otvoreni prostor koji se nalazi u središnjem dijelu naseljenog mjesta, okružen sakralnim objektima, palačama, kućama i zgradama, koje su uglavnom javne ustanove. Riječ trg korijen je izvedenicama trgovati ili tržnica, što jasno implicira da su se važni poslovi obavljali na trgovima od davnina. Trgovi su uvijek bili mjesto susreta/spajanja ljudi gdje su se dočekivali vladari, podizale revolucije i držali govori, gdje su se održavali koncerti, izložbe i predstave; mjesta gdje se ponekad mijenja sudbina naroda ili država; mjesta koja su jednaka svima i koja pripadaju svima; simboli gradova, vremena i epoha.
Neki od središnjih gradskih trgova poznati su diljem svijeta. Iako su riznica lokalne povijesti i kulture, prijemčivi svima. Bez obzira na to jesu li nastali u prošlom stoljeću ili su stari tisuće godina, oni predstavljaju i svojevrsne muzeje na otvorenom, posebno kao skup reprezentativnih građevina. Prostrani, obično četvrtastog oblika, s kojih se pružaju ulice i avenije, srce su gradova. Danas su najčešće pretvoreni u pješačke zone, obogaćene skulpturama, spomenicima, fontanama, s brojnim kafićima i restoranima.
Iako su trgovi prisutni stoljećima, urbanistički se planiraju od 18. stoljeća, kada im se pridaje važnost koju danas uživaju. Prije svega, to se odnosi na pravokutni oblik, omeđen palačama, crkvama i kućama, kao i drugim javnim zgradama, nadopunjen kipovima i fontanama te ukrasnim biljem.
Kad je riječ o građevinama na trgovima, prvo što primjećujemo kod njih su fasade i njihovo uklapanje u eksterijer. Riječ fasada posuđenica je iz francuskog jezika – façade (lice), a izvorno potječe od latinske riječi facies, čije je osnovno značenje izgled. Stoga je logično da ovu riječ koristimo za označavanje lica objekta. Svojom bojom, dizajnom, materijalima od kojih je izrađena i ukrasima kojima je fasada obogaćena utječe na estetski dojam cijele građevine, a tijekom povijesti arhitekture, uvijek u sprezi sa slikarstvom i skulpturom, bila oličenje epohe u kojoj je stvorena. Razmotrimo, na primjer, barokne fasade: okićene, bogate nišama, stupovima, voltama, s elipsama, udubljenjima i izbočinama, koje doprinose općoj zaigranosti ili, recimo, minimalističke karakterizirane nedostatkom dekorativnosti, jednostavnošću, pravilnim geometrijskim oblicima i korištenjem stakla, betona, čelika i prirodnog kamena.
Napredak građevinarstva, u smislu dizajna, načina proizvodnje i upotrijebljenih materijala, uvjetovao je razvoj fasada u smislu kvalitete izolacijskih karakteristika, ekoloških zahtjeva, ali i stila, te primjerice, kao odraz postmodernog doba, širom svijeta sve su prisutnije staklene fasade.
Na stil i estetiku fasade na trgovima utječe epoha u kojoj je nastala, namjena zgrade, odnosno njezina funkcija, estetski zahtjevi jer je njezina funkcija, naravno, dekorativna, ali i zakoni i propisi koji se odnose na javne prostore.
Svojim jedinstvenim šarmom i estetikom trgovi su privlačni turistima i prva su mjesta koja posjećujemo kada dođemo u novi grad.
TIMES SQUARE, NEW YORK
Kada pomislimo na Ameriku, gotovo je sigurno da ćemo imati na umu New York i njegov najpoznatiji trg – Times Square. Iako među najmlađima podrijetlom, ovaj je trg jedno od najposjećenijih mjesta na svijetu, a prema statistikama, kroz njega dnevno prođe oko 350 000 ljudi. Ovaj se trg proteže između Broadwaya i Sedme avenije, a naziva se i Raskrižje svijeta ili Veliki bijeli put. Centar je svjetske industrije zabave, budući da ondje postoje brojne trgovine, hoteli, restorani, kazališta, no posebno je ukrašen svjetlima i reklamama, koji su posebno izraženi noću.
Često viđen u filmovima, Times Square odraz je modernističkog doba, okružen neboderima sa staklenim fasadama i brojnim osvijetljenim reklamama. Srce Velike jabuke, prepuno užurbanih građana, turista i zvukova, primjer je brzine modernog života. Times Square postao je pješačka zona 2009. godine, a zanimljivo je da je problem velike buke koju uzrokuje podzemna željeznica riješen ugradnjom uređaja u ventilacijski sustav podzemne željeznice koji pretvara buku u zvuk sličan zvuku crkvenih zvona.
SULTANAHMET MEYDANI, ISTANBUL
Na raskrižju Istoka i Zapada, Europe i Azije, tradicije i modernosti, nalazi se Istanbul, grad koji je u sebe utkao grčku, rimsku, bizantsku i osmansku tradiciju, azijsku i europsku kulturu. U Sultanahmetu, starom gradu, na mjestu nekadašnjeg hipodroma, nalazi se Trg Sultana Ahmeta, koji se naziva i Carigradski ili Konstantinov hipodrom te Konjski trg. Smješten je između Plave i Sultan Ahmetove džamije i Aja Sofije. Te građevine sa sobom nose duh orijentalne kulture – fantastični mozaici, plavi krovovi, smanjeni lukovi. Na trgu su još uvijek ostaci antičkih zdanja, poput Zidnog obeliska, poznatog kao Konstantinov stup, za koji se vjeruje da je bio prekriven brončanim pločicama. Ili Zmijski stup od bronce, koji je donesen iz Grčke u 4. stoljeću kao ukras hipodromu. Rimljani su u Istanbul donijeli i Tutmozisov obelisk izrađen od ružičastog granita.
КРАСНАЯ ПЛОЩАДЬ, МОСКВА
Crveni trg je najpoznatiji moskovski trg. Moskva je spoj raznolikosti – drevnog rasporeda ulica, baroknih građevina i ruskog klasicizma, remek-djela sovjetske arhitekture i moderne umjetnosti. Srce joj je Crveni krug iz kojeg vode sve glavne ulice i bulevari. Na Crvenom trgu nekada su se odvijale javne svečanosti i proglašenja, krunidbe careva. Popločan crvenim pločicama, nalazi se između Kremlja, nekada carske, a danas predsjedničke rezidencije, i trgovačke četvrti Kitaj-gorod. Okružen je znamenitim građevinama, prvenstveno crvenih fasada, poput crkve Svetog Vasilija Blaženog – koja se zbog fasade, raskošnih ukrasa i fantastičnih kupola smatra jedinstvenim podvigom ruske arhitekture, te Lenjinovog muzeja, Državnog muzeja, brojnih crkava.
NAKŠ-E DŽAHAN, ISFAHAN
Poznati Nakš-e Džahan, koji se naziva i Imamov trg ili Šahov trg, kvadratni je trg u gradu Isfahan u Iranu i jedan od najvećih na svijetu. Izgrađen je tijekom 16. i 17. stoljeća, a okružen građevinama nastalim kad su Perzijom vladali Safavidi. Centralna zgrada je Šahova džamija koja ima najveću kupolu u gradu, a pored nje je bila medresa, gdje su se nekada prepisivale knjige, a s druge strane nalazi se zimska džamija. Zanimljiva je i palača Ali Kapu koja se proteže od monumentalnog paviljona sve do Avenije Čahar Bag. Ovaj paviljon ima otvorenu terasu s pogledom na trg i masivnim drvenim stupovima. Jedno od najvećih i najstarijih tržišta na Bliskom istoku, Carski bazar, također se nalazi u Nakš-e Džahanu. Dva kilometra dug nadsvođen hodnik ovog bazara povezuje trg s Novim gradom, a njegovi stariji dijelovi potječu iz doba vlasti Seldžuka.
KONGENS NYTORV, KOPENHAGEN
Ovaj trg se nalazi u glavnom gradu Danske. Poznat je kao najzeleniji u Europi, budući da je uređen prema svim ekološkim standardima. Nastao je u 17. stoljeću, zahvaljujući Kristijanu Petom od Danske, čiji se kip nalazi u središnjem dijelu trga, okružen travnjakom i cvijećem. Prvotno je trg bio okružen eliptičnim drvoredom, no s vremenom se to promijenilo zbog bolesti drveća te je tijekom obnove 2001. godine ponovno zasađeno čak 80 biljaka. Kao jedna od najpoznatijih građevina, ističe se Dvorac Charlottenburg izgrađen u nizozemskom baroknom stilu i s bakrenim krovovima. Nekadašnja kraljevska rezidencija, danas je izložbeni prostor umjetnina. Okićena zgrada koja je Kraljevsko kazalište, također krasi ovaj trg. Nakon svog nastanka u drugoj polovici 18. stoljeća, služilo je isključivo kao kazalište za kralja, a zatim i za čitav narod.
TRG BANA JELAČIĆA, ZAGREB
Budući da je bio dio Austro-Ugarske, Zagreb sa sobom nosi duh europskog stila i kulture. Na glavnom trgu prijestolnice Hrvatske, Trgu bana Josipa Jelačića, uz brončani kip spomenutog bana nalaze se brojne palače. Jedna od njih bila bi stambeno – poslovna kuća Rado, nastala početkom prošlog stoljeća za investitora dr. Eugena Rada. Odlikuje se bogatom fasadnom plastikom i atraktivnim detaljima bravarije, stolarije i drugih segmenata te je jedno od ključnih postignuća hrvatske arhitekture secesijskog modernizma. Zgrada Kolmar također je značajna građevina, izgrađena u isto vrijeme kao i gore navedena. Pročelje joj je oblikovano u duhu kasnog historicizma. Palača Gradske štedionice ističe se kao zrelo postignuće arhitekta Ignjata Fischera, koja je važna građevina međuratnog razdoblja, s obilježjima neoklasicizma i art decoa.
