Sobna vrata su se kroz svoju povijest mijenjala prvenstveno u pogledu materijala od kojih su izrađena, prelazeći od prirodnih do umjetnih, zatim u obliku površine koju zauzimaju, u načinima pokretanja, oblicima. Dizajn i oblik vrata izravno utječu na interijer, a svako doba nosi specifičan stil, tipičan za svoje vrijeme.
Ljudi su izvorno živjeli u spiljama, a otvori na pročeljima bili su prirodne pukotine u njima. S vremenom čovjek počinje razvijati gradnju i graditi svoje stanište, najprije kolibe, a potom, nakon razvoja poljoprivrede i stočarstva i stacionarnog načina života umjesto nomadskog, i trajnije objekte. Koliko god kuće bile velike, sigurno su morale imati vrata, najprije ulazna i po potrebi pregradna, prvenstveno izrađena od tekstila ili grube kože ili pak lišća, ovisno o podneblju. Vrata utjelovljuju epohu u kojoj su nastala, stil i način gradnje, kao i karakter objekata, ali uvijek zadržavaju svoju primarnu ulogu: zaštite i izolacije.
Kroz svoju povijest vrata su doživjela evoluciju u smislu modela, materijala i oblika. Čvrsta vrata se prvi put pojavljuju u javnim, luksuznim i bogatim građevinama još u starom vijeku. Najduže se izrađuju od drveta, a u njegovoj obradi imamo široku paletu stilova. Najstarija vrata izrađena su od hrastovih dasaka sa željeznim šarkama, budući da je hrast bio vrlo rasprostranjen u kontinentalnom dijelu Europe. Naime, na temelju vrata mogli smo puno saznati o statusu, odnosno staležu vlasnika, budući da su u bogatijim kućama vrata bivala masivna, izuzetno obrađena, dok su kod siromašnijih bila gotovo od sirovih dasaka. Imućnije obitelji imale su prije svega dvokrilna vrata od punog drveta, vrlo visoka, često jednodijelna, ponekad ukrašena ornamentima.
Tijekom 20. stoljeća, uz hrast, počeli su se koristiti bukva i orah, te staklo koje se kombiniralo s drvom. Kombinacija sa staklom uglavnom je bila na kuhinjskim vratima. Počinju se pojavljivati i vrata s ostakljenom gornjom polovicom, kao jednodijelna ostakljena ili s tri staklena segmenta. Na ovim vratima, tj. staklima, često su se nalazile zavjese.
Jeftinija zamjena drvenih vrata sastojala se od materijala kao što su furnir, lesonit, iverica i MDF, s najvećim razlikama u otpornosti i zvučnoj izolaciji. Kada se na tržištu pojavila PVC i aluminijska stolarija, vrata su se počela izrađivati i od ovih materijala. PVC vrata, jednostavna za održavanje i izvrsna brtvljenja, nisu zamijenila kupovne navike ljudi kada su unutarnja vrata u pitanju. Tako je i s aluminijem koji interijeru daje notu suvremenosti, posebno u kombinaciji sa staklom. PVC i aluminijska vrata jednostavno u svijesti ljudi ne mogu zamijeniti toplinu i jedinstvenost koju pruža drvo ili njemu slični materijali.
Svrhovitost
Iako često nisu na prvom mjestu, sobna vrata svakako su neizostavan arhitektonski element. Omogućuju komunikaciju različitih prostorija, a istovremeno imaju mogućnost otvaranja, zatvaranja i zaštite. Njihova svrhovitost očituje se i u pogledu ventilacije, osvjetljenja, sigurnosnog aspekta i izolacijskih karakteristika.
Također, pri gradnji kuće ili objekta posebna se pozornost posvećuje položaju sobnih vrata, odnosno u kojem smjeru se otvaraju, kakav je položaj u odnosu na prozor, uzimajući u obzir namještaj i estetiku. Zbog učestalosti njihove uporabe važno je da budu kvalitetna i izdržljiva, a zbog prisutnosti u interijeru i estetski usklađena.
Sobna vrata sastoje se od vratnog krila, dovratnika, mogućih ukrasnih letvica, brava, kvaka i šarki. Osnovna podjela vrata leži u materijalu od kojeg su izrađena, a zatim u načinu pokretanja.
Danas postoji veliki izbor formi, vrsta, boja i oblika unutarnjih vrata, a sukladno osobnim afinitetima, namjeni prostora i proračunu napravit ćemo izbor. Primjerice, ako se vrata nalaze između hodnika i kuhinje, ne moraju biti potpuna pregrada, već se mogu ispuniti i staklom. Dobar izbor vrata doprinosi funkcionalnosti cjelokupnog prostora i stilu interijera zgrade. Nekada je izbor tipa vrata i materijala bio vezan i za područja, te su u tom smislu postojali različiti tipovi vrata (francuska, nizozemska…).
Materijali
Materijali za sobna vrata također su raznoliki. Mogu biti od punog drveta, masivna, ali su ipak karakterističnija za vanjske otvore. Posebno ih treba izbjegavati za prostorije koje su pune vlage. Svakako, drvo interijeru daje toplinu i osjećaj prisutnosti prirode, a uklapa se u sve stilove.
Većina današnjih unutarnjih vrata izrađena je od MDF-a koji ima izvrsna mehanička svojstva i prihvatljivu cijenu, a ova vrata su stabilna, pa nema deformacija kao kod drveta, ali su istovremeno glatka i pogodna za bojanje.
Furnirana sobna vrata mogu biti izrađena od MDF-a, ali i od prirodnog furnira, najčešće bukve, hrasta, jasena itd. Potrebno ih je lakirati kako bi bila otporna. Na tržištu se mogu pronaći i HDF (high density fiber) vrata koja su izrađena od dvostrukih šperploča, dok je unutrašnjost ispunjena izolacijskim saćem unutar konstrukcijskog okvira. Kako bismo osvježili površinu vrata, možemo je oplemeniti dekorativnom folijom koja može biti melaminska ili polipropilenska koja je deblja i otpornija. Folije, različitih debljina, uzoraka i boja, mogu se lijepo uklopiti u različite interijere.
