Jučer je u prostorijama Zagrebačkog velesajma svečano otvorena konferencija “Prostor budućnosti/ Budućnost prostora” koja se održava u sklopu najvećeg regionalnog sajma za arhitekturu i graditeljstvo, ArhiBau.hr 2023. Prvi dan konferencije okupio je državni vrh i javnu upravu. Raspravljalo se o budućnosti životnih prostora i uloge koju će arhitektura i graditeljstvo imati u oblikovanju našeg svijeta.
“Moramo misliti što ćemo s prostorom u našoj budućnosti, a taj je prostor s jedne strane jako opterećen kao što je to gradnja na moru, a na drugoj strani imamo i dijelove Hrvatske koji su depopulirani ili neodržavani i koji gube pravu vrijednost i stvaraju problem u prostoru”
– istaknuo ju Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba.
Gospodin Matković je također naglasio potrebu za promjenom pristupa u gradnji, ističući da je vrijeme da se odmaknemo od masovne gradnje POS-ovih stanova na periferiji grada i usmjerimo se prema revitalizaciji samog centra, s ciljem da postane privlačniji mladim obiteljima.
Dodatno, skreće pozornost na važnost promjene kulture građenja, ističući da je ključno težiti izvrsnosti i prestati se oslanjati isključivo na najniže financijske ponude koje često dovode do kompromisa u kvaliteti. Umjesto toga, Matković naglašava važnost odabira najkvalitetnijih ponuda u procesu javne nabave. Ono što se gradi danas ima dalekosežne posljedice za budućnost, stoga je važno ne zaboraviti tu odgovornost.
U uvodnom govoru zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba gospodin Luka Korlaet je pohvalio premještanje konferencije ArhiBau.hr na prostor Velesajma jer je ondje bliže gradskim tokovima, a pohvalio je i sinergiju s drugim, srodnim sajmovima, poput Ambiente. Referirajući se na temu, govorio je o budućnosti Zagreba i usporedio tri točke Novog europskog Bauhausa s tri cilja Izmjena i dopuna GUP-a koje je pokrenula aktualna Uprava: Lijepo, Održivo i Zajedno, naspram Zeleniji Zagreb, Javni interes i Revizija urbanih pravila. Zapitao se kakav bi Zagreb budućnosti trebao biti i iznio nekoliko misli na tu temu, uključujući progušćivanje umjesto rastezanja, koncept “petnaestminutnog grada” s boljim javnim prijevozom i društvenom infrastrukturom, naglašavajući važnost ugodnijeg urbanog okoliša prema modelu “Grada za ljude” Jan Gehla. Također, istaknuo je potrebu za gradom otpornim na klimatske promjene i energetske krize, te naglasio važnost poboljšane prometne povezanosti i prometne protočnosti. Naposljetku, naglasio je transformaciju stanovanja prema modelu koji kombinira životni i radni prostor te postaje priuštiv i suvremen, odmaknuvši se od tradicionalnog stanovanja 20. stoljeća. Spomenuo je i potres koji vidi kao novu priliku za sveobuhvatnu urbanu obnovu.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, istaknuo je kako ukupna vrijednost građevinskih radova za ovu godinu iznosi preko 6 milijardi eura, što predstavlja 8% hrvatskog BDPa, a veseli ga i značajan porast investicija.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, Mirjana Čagalj, istaknula je značajno povećanje količine građevinskog otpada, koje je u prosjeku poraslo za 17%. Ovo povećanje interpretira se kao jasan indikator intenzivne građevinske aktivnosti i obnove nakon potresa. Nadalje, istaknula je ključnu važnost pravilnog zbrinjavanja ovog otpada, s ciljem njegove ponovne upotrebe u građevinskim projektima, što predstavlja ključni element održivosti u sektoru graditeljstva. Zabrinjava je problematična infrastruktura gradova i prometna povezanost, te naglašava potrebu za rasterećenjem prometnog sustava.
U dijelu programa “Žene za održivo graditeljstvo,” sudionici konferencije imali su priliku čuti o ključnoj ulozi žena u oblikovanju održive budućnosti prostora, a time i u arhitektonsko graditeljskim projektima.
“Veliki broj žena u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj dao je snažan doprinos temi održivog razvoja i održive gradnje, bez obzira dolaze li iz institucionalnog, realnog, obrazovnog ili civilnog sektora. One su često snažne u svojim porukama progovarajući o problematici održive budućnosti i razmišljajući o budućim generacijama. Empatične su, mudre, ustrajne i dosljedne u svojim porukama. Prave su liderice zelene digitalne tranzicije.”
Istaknula je Snježana Turalija, izvršna direktorica ArhiBau.hr sajma
Sutrašnji program konferencije fokusira se na promišljanja i realizacije realnog sektora u području arhitekture i graditeljstva te povezanih djelatnosti, a okupit će lidere svjetske arhitekture poput Atelier Ten, Rintala Eggertsson Architects, raumlaborberlin, ROTOR COLLECTIVE te čitav niz uglednih hrvatskih ureda i arhitekata, SANGRAD+AVP, NFO, SKROZ, POPARH, NEKOLIKO, BRP arhitekti i autorski tim projekta Moje mjesto pod Suncem.