Pojava „otoka topline” u urbanim sredinama je posljedica izmijenjene ravnoteže zračenja i topline u odnosu na okolinu i u direktnoj je korelaciji sa stupnjem urbanizacije. Pojava je uzrokovana prekomjernom apsorpcijom i akumulacijom topline u strukturalne elemente arhitektonskih objekata što dovodi do temperaturnog diskontinuiteta na mikro nivou.
Razlika u temperaturi je veća noću i u ljetnim mjesecima zbog toplinske emisije elemenata u kojima se akumulirala toplina tijekom dana, pa noću odašilju toplinsku energiju i time održavaju visoku temperaturu gradskog zraka. „Tome pridonosi i manje efektivno zračenje s gradskih površina zbog povećane koncentracije antropogenih aditiva u zraku.” Postoje slučajevi gdje postavljanje zelenog zida može vratiti određenu vrstu identiteta arhitektonskom objektu ili urbanoj sredini. Sami zidovi mogu poslužiti kao element ostvarivanja povećane privatnosti korisnika objekta.
Zeleni zidovi, prema mnogim istraživanjima utječu na psihološko stanje promatrača povećavajući učinak socijalizacije u najširem smislu riječi. Gusto izgrađenu urbanu sredinu u ljetnom razdoblju karakterizira niska razine vlage u zraku. Ispitivanja su pokazala da je postotak relativne vlažnosti zraka u izravnoj ovisnosti veličine biljke i površine pod biljkama.
Gradske sredine imaju veliki broj alternativnih prostora u kojima bi upotreba zelenih zidova mogla ostvariti puni kapacitet i raznolikost u urbanoj cjelini. Iz tih razloga je neobično važno omogućiti da se u takvim prostorima ostvare bogatstvo odnosa biljaka i ljudi.
U projektantskom smislu neophodno pronaći nove sustave, materijale i ostale elemente zelenog zida kako bi se dosegla razina originalnosti i prepoznatljivosti u pristupu i afirmaciji realizacije ovakvih fasadnih struktura. Zeleni zidovi omogućavaju stvaranje određenih implementacijskih obrazaca, upotrebom biljnih tekstura kao osnovnog elementa izražavanja. Napušteni, oronuli ili djelomično srušeni objekti su idealna mjesta za postavljanje zelenih zidova u svrhu transformacije i podizanja razine identiteta urbanog prostora.
Autor: Prof. dr Budimir Sudimac