Obnova prozora na postojećim zgradama u Njemačkoj

Najveća poluga za postizanje klimatskih ciljeva leži u modernizaciji postojećeg fonda zgrada, kroz smanjenje potreba za grijanjem, izbjegavanje visokih emisija CO₂ pri novogradnji (siva energija za beton itd.) i ograničavanje potrošnje prostora.

Osim toga, postoje i subvencije za energetsku sanaciju ovojnice zgrada, posebno za pojedinačne mjere poput zamjene prozora. Modernizacija i unapređenje vlastitog doma također su od velike važnosti za imućnije pripadnike generacije “baby boomera” – pri čemu je zamjena prozora na prvom mjestu.

Međutim, izazov kod modernizacije prozora manje leži u samoj proizvodnji, a više u savjetovanju, planiranju i montaži. Pored energetske optimizacije novim prozorima, moraju se uzeti u obzir i faktori poput zaštite od provala, pristupačnosti, održivosti, kao i zaštite od klimatskih ekstrema poput toplinskih valova ili poplava uzrokovanih jakim kišama.

Stoga, pri modernizaciji prozora za budućnost moraju se uzeti u obzir sljedeći aspekti:

1. Poboljšana energetska učinkovitost ovojnice zgrade kroz povećanu toplinsku zaštitu, kako bi energetski učinkoviti sustavi grijanja na bazi obnovljivih izvora energije mogli optimalno funkcionirati.
2. Građevinski proizvodi moraju biti lako zamjenjivi, a korišteni materijali (okviri, staklo, zaptivke, okovi itd.) u potpunosti reciklabilni i jednostavni za razdvajanje (kružna ekonomija).
3. Minimalne emisije CO₂ tijekom proizvodnje, korištenja i uklanjanja građevinskih materijala.
4. Sastav i svojstva materijala trebaju biti lako dostupni tijekom cijelog vijeka trajanja zgrade (baze podataka, QR kodovi, transponderi itd.).
5. Veliki udio prozirnih površina u sjevernoj i srednjoj Europi za dobar kvalitet dnevnog svjetla i optimalno korištenje besplatne solarne energije.
6. Efikasna i adaptivna zaštita od sunca (rolete, vanjske žaluzine, podesiva stakla itd.) za optimiziranu solarnu dobit tijekom sezone grijanja i zaštitu od pregrijavanja (g total-vrijednost < 0,2).
7. Lako dostupni ventilacijski sustavi (otvarajući prozori) za opskrbu svježim zrakom i noćno hlađenje prostorija. Pored toga, korisni su senzori za prozore sa zaštitom/upozorenjem na kišu i vjetar.
8. Pametna (smart) povezanost sa sustavima grijanja i upravljanja zgradom (prozor otvoren – grijanje isključeno).
9. Prozori i vrata u podrumu i prizemlju moraju biti u kritičnim uvjetima dovoljno zaštićeni od poplava izazvanih lokalnim jakim kišama i nadirućom vodom.
10. Konstrukcije i materijali moraju biti otporniji na povećana opterećenja vjetrom (oluja) i visoke temperature površine (do 70 °C uslijed intenzivnog sunčevog zračenja i toplinskih valova), posebno kod tamnih površina.

Razvoj zakonskih zahtjeva

Da bi se postigli nacionalni i europski klimatski ciljevi, zahtjevi za građevinski sektor morali bi se prilagoditi i uskladiti s EPBD (European Performance of Buildings Directive). Međutim, zbog povećanih troškova gradnje, smanjenih državnih sredstava i drugih faktora, prvobitno planirano pojačanje standarda toplinske izolacije u novom Zakonu o energetskoj učinkovitosti zgrada je u potpunosti odbačeno i uskoro se ne očekuje promjena.

Također nova EU Uredba o građevinskim proizvodima postavit će konkretne zahtjeve za održivost, poput obavezne deklaracije o utjecaju na okoliš za sve građevinske proizvode.

Dodatni “pokretač” koji tiho, ali suštinski mijenja sektor nekretnina i građevinarstva jest EU Uredba 2020/852, poznata kao EU Taksonomija. Ova pravila usmjeravaju financijske tokove na europskim kapitalnim tržištima ka ekološkim i održivim investicijama. EU Taksonomija zahtijeva transparentne informacije u poslovnim izvještajima o tome u kojoj mjeri prihodi, investicije i operativni troškovi podržavaju ekološke i održive ciljeve. Zahtjevi za izvještavanje odnose se na pružatelje financijskih usluga, društva orijentirana na tržište kapitala (burzu), velika društva koja nisu orijentirana na tržište kapitala s ukupnom bilansom od najmanje 20 milijuna eura, neto prodajom od najmanje 40 milijuna eura i najmanje 250 zaposlenih.

Prema članku 3. Porezne uredbe EU, ulaganje ili gospodarska aktivnost smatra se ekološki održivom ako značajno doprinosi jednom ili više ekoloških ciljeva i ne šteti niti jednom ekološkom cilju.

Detaljna definicija tehničkih kriterija ocjenjivanja navedena je u delegiranoj uredbi EU-2021/2139 od 4. lipnja 2021. kojom se dopunjuje Porezna uredba EU. U građevinskom sektoru definiraju se specifični detalji o tome što se smatra „značajnim doprinosom zaštiti klime“, na primjer:

• Potražnja primarne energije (PED) novih zgrada mora biti najmanje 10 % ispod standarda zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije (pasivna kuća/KfW 40)
• Obnove zgrada moraju dovesti do smanjenja potražnje za primarnom energijom od najmanje 30% i biti potvrđene detaljnim pregledom zgrade ili energetskim pregledom. Obnova ima za cilj povećati učinkovitost resursa, prilagodljivost, fleksibilnost i mogućnost rastavljanja, čime se poboljšava mogućnost ponovne upotrebe i recikliranja. Inače, vrijede isti zahtjevi kao i za nove zgrade.
• Prilikom kupnje i posjedovanja zgrada, zgrade izgrađene prije 31. prosinca 2020. moraju biti u skladu s razredom energetske učinkovitosti A ili biti među 15 % najboljih u nacionalnom ili regionalnom fondu zgrada (potreban je dokaz). Za zgrade izgrađene od 1. siječnja 2021. vrijede uvjeti za nove zgrade.
• Poboljšanje klimatske otpornosti, tj. bolja zaštita od toplinskog stresa/toplinskih valova, ciklona/uragana/tajfuna/tornada, oluja (uključujući snježne, prašnjave i pješčane oluje), promjena u obrascima i vrstama oborina (kiša, tuča, snijeg/led) i poplava s plavljenjem kako je navedeno u dodatku A.
• Zamjena postojećih prozora i vrata novim energetski učinkovitim prozorima i vanjskim vratima, za koje, međutim, nisu postavljeni detaljni kvantitativni zahtjevi.
• Zgrade se moraju ispitati na zrakonepropusnost i toplinski integritet po završetku i mora se izračunati potencijal globalnog zatopljenja u životnom ciklusu.
• Srednje do visoke nove zgrade više se ne smiju graditi na obradivom i kultiviranom zemljištu.
• Građevinski materijali s kojima stanovnici mogu doći u kontakt mogu ispuštati najviše 0,06 mg formaldehida po m³ i najviše 0,001 mg drugih kancerogenih hlapivih organskih spojeva.
• Tijekom radova na izgradnji ili održavanju moraju se poduzeti mjere za smanjenje buke, prašine i emisija onečišćujućih tvari.
• Ako se postojeći omotač zgrade treba toplinski izolirati, ispitivanje zgrade mora obaviti stručnjak obučen za otkrivanje azbesta.
• Ugradnja, održavanje i popravak sustava automatizacije i upravljanja zgradama, sustava upravljanja energijom u zgradama, upravljanja rasvjetom i sustava upravljanja energijom.
• Instalacija, održavanje i popravak fotonaponskih sustava, toplovodnih panela na solarni pogon, dizalica topline, solarnih kolektora, sustava za pohranu toplinske ili električne energije, sustava izmjenjivača/rekuperacije topline (ventilacija, uključujući pripadajuću tehničku opremu).
• Izbjegavanje proizvodnje, stavljanja na tržište ili uporabe označenih opasnih tvari, kemikalija i onečišćenja okoliša.

Učinci Porezne uredbe sve su vidljiviji kod ulaganja strukturnih investitora (fondova, banaka, dioničkih društava i sl.) u nekretnine, primjerice u poslovne, upravne, poslovne ili nove stambene zgrade. Konkretno, to znači da tvrtke svoja ulaganja u i za nekretnine sada prilagođavaju kriterijima Porezne uredbe, pravovremeno prodaju objekte slabe energetske učinkovitosti i radije kupuju ili iznajmljuju objekte razreda energetske učinkovitosti „A“. Kod financiranja mjera obnove banke moraju osigurati i usklađenost zgrada s Poreznom uredbom nakon obnove. To stvara ogromnu potrebu za obnovom zgrada s lošim energetskim standardima, jer će samo nekoliko postojećih zgrada zadovoljiti kriterije – ni rušenje svega nije održivo rješenje.

Stvari postaju dramatične za vlasnike ili nasljednike ako žele prodati nekretninu s lošim razredom energetske učinkovitosti (E – H). Prema aktualnoj analizi prodajnog portala ImmoScout24 od 7/2024, za kuće s razredom energetske učinkovitosti “H” mogu se očekivati popusti od 30 % (ili više). Taj gubitak vrijednosti u biti je potencijalni proračun obnove i vrlo jaka motivacija za ulaganje u postojeću ili naslijeđenu nekretninu kako bi se postigla bolja prodajna cijena. Zamjena prozora i izolacija potkrovlja često su brzi i jednostavni načini za poboljšanje energetskog standarda, a time i vrijednosti nekretnine.

Izazovi u planiranju

Građevinske smernice kao što su:

• Minimalna zaštita od topline prema DIN 418-2 (faktor temperature f)
• Ventilacija za zaštitu od vlage prema DIN 1946-6 (koncept ventilacije…)

Posebni zadaci u planiranju:

• Veliki broj različitih priključaka za malter, pločice, prozorske daske, obloge, terase, rolete kutije itd.
• Podloga nije vidljiva prije demontaže starih prozora
• Širina starih fuga i pokrivanje žbukom je nepoznato

Montaža

Kako bi se uspješno provela modernizacija prozora potrebno je voditi računa o posebnostima postojeće građevine. No, profesionalna ugradnja prozora u starim objektima prilično je „nemilo dijete“ među proizvođačima prozora, pa pri odabiru dobavljača treba obratiti pažnju na odgovarajuću osposobljenost za ugradnju kao i praktičnu provedbu zahtjeva minimalne ventilacije prema DIN 1946-6, minimalne toplinske izolacije prema DIN 4108-2 ili ljetne toplinske izolacije.

Praktični savjeti za planiranje montaže

Analiza štetnih slučajeva u zadnjih 15 godina rezultirala je sljedećim praktičnim savjetima koji pomažu u proračunu, predračunu i izvedbi ugradnje prozora u starim zgradama:

1. Pojedinosti o podlozi vanjskog zida i širini fuga obično se ne mogu utvrditi tijekom faze kotiranja, a ponekad postaju vidljive tek kada se stari prozori demontiraju. Treba definirati, izračunati i ponuditi standardni slučaj. Potrebne dodatne mjere mogu se ponuditi kao alternativne stavke (npr. restauracija žbuke, oplata, složeno pričvršćivanje itd.).
2. Demontaža postojećih prozora nije “rušenje” već dio mjere obnove prozora. Ovo se mora izvesti s najvećom mogućom pažnjom kako bi se izbjeglo oštećenje susjednih komponenti i površina.
3. Vlasnike je potrebno unaprijed obavijestiti ako novi prozori dovedu do smanjenja staklene površine.
4. Imajte na umu da zamjena prozora također čini energetsku obnovu susjednih komponenti zgrade razumnom ili fizički potrebnom, na primjer naknadnu izolaciju kutija za rolete ili prozorskih otvora.
5. Obnova prozora obavlja se u naseljenim jedinicama, pa se monteri moraju ponašati korektno i uredno, ali nemaju ni “privatnost” kao u novogradnji. Društveno okruženje tijekom rada (stanje u stanovima ili opća životna situacija) može biti psihički naporno za montere i mora se riješiti kako se ne bi umanjili rezultati rada.
6. Mora se utvrditi kako se mjere mogu provesti bez utjecaja na stanovnike. Kod obnove prozora u većim objektima za iznajmljivanje potrebno je organizirati pristupačnost i precizno planirati vrijeme izvođenja mjere. Istovremeno treba izbjegavati prašinu i prljavštinu koliko god je to moguće, jer se mjera često odvija u naseljenom okruženju i potrebno je osigurati zatvaranje prostorije na kraju radova (privremeno zatvaranje prozorskog otvora folijom, pločama i sl.).
7. Montažer prozora često je jedini majstor koji osim demontaže starih prozora i ugradnje novih, obavlja i manje popravke poput žbukanja. Ovdje su potrebni pravi “svestrani majstori”! Popravak oštećenih drvenih obloga, pločica, tapeta, žbukanih površina itd. često nije moguć bez oštećenja vida.
8. Pričvršćivanje novog (a često i težeg) prozora mora biti 100% sigurno, čak i kod većih širina fuga.
9. Brtveni slojevi često se moraju postavljati “na razini okvira” ili s vrlo smanjenim širinama prianjanja jer se ne moraju izvoditi radovi žbukanja.
10. Uz uobičajene alate za ugradnju prozora, zamjena prozora općenito zahtijeva korištenje snažnih usisnih uređaja, instalacijskih glodalica za rezanje starih letvica/kandži ili tračnih pila za rezanje starih prozorskih okvira.

Izazovi u planiranju

Građevinske smernice kao što su:

• Minimalna zaštita od topline prema DIN 418-2 (faktor temperature f)
• Ventilacija za zaštitu od vlage prema DIN 1946-6 (koncept ventilacije…)

Posebni zadaci u planiranju:

• Veliki broj različitih priključaka za malter, pločice, prozorske daske, obloge, terase, rolete, kutije itd.
• Podloga nije vidljiva prije demontaže starih prozora
• Širina fuga starih fuga i pokrivanje žbukom je nepoznato

ift Rosenheim i Udruga za prozore i fasade (VFF) nude sljedeću podršku za ove zadatke:

• Vodič za montažu s raznim praktičnim pomagalima za planiranje (uključujući građevinske propise) kao i za izvođenje brtvljenja i pričvršćivanja.
• ift planer montaže za planiranje i izračun zahtjeva građevinske fizike (f RSI faktor) i pričvršćivanje.
• Daljnje usavršavanje kao stručnjak za ift montažu, voditelj projekta i seminari o praktičnim i aktualnim problemima.
• Daljnje usavršavanje kao stručnjak za ift montažu, i seminari o praktičnim i aktualnim problemima.
• VFF pomoćnik za financiranje pruža pregled financiranja i njegovu jednostavnu upotrebu.

Izazov “građevinske hidroizolacije”

Francuska vrata karakteriziraju sliku moderne arhitekture i stoga se teškoće između ugradnje prozora i hidroizolacije zgrade mogu pronaći na gotovo svakom gradilištu. Stoga je neophodno detaljno uzeti u obzir specifične zahtjeve objekta, uključujući potrebne mjere brtvljenja i strukturne kompenzacijske mjere, kako bi se osigurala dugoročna i uporabna funkcionalnost. Ovaj problem je pogoršan sve većom učestalošću jakih oborina jer visoki pritisak vode stvara veće opterećenje na hidroizolaciju.

Ono što je važno je definirana točka primopredaje između obrta za “standardnu instalaciju” kao i zahtjevi za iznimke u slučaju ugradne instalacije, gdje se normativne visine brtvljenja moraju podrezati kako bi se održala prohodnost bez prepreka, na primjer. “Maksimalna visina akumulacije vode (max. WAH)” je novouvedena kao važan parametar kako bi se dobila jasna projektirana vrijednost za zahtjeve i ispitivanja, a time i konstruktivna rješenja. Ova “visina nakupljanja vode” također je linija koja razdvaja zahtjeve, jer ispod ove razine vodonepropusnost mora biti osigurana zajedno s hidroizolacijom zgrade, a iznad ove razine nepropusnost na kišu mora osigurati proizvođač/montažer prozora.

Autor teksta: Jürgen Benitz-Wildenburg, dipl.ing.