- Ime projekta: Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku
- Autor projekta: NFO d.o.o. – Filip Vidović, Goran Rukavina, Kata Marunica, Nenad Ravnić
- Projektni tim: Ana Begović, Andrija Matotan, Damjan Kolundžić, Ivana Triva, Karla Kovačević, Marcela Ostroški, Nikica Pavlović, Roman Krajcarz, Sandra Perić, Sara Vulić, Siniša Bodrožić
- Suradnici: Inspekting – Maksim Carević, Josip Radeljić Projekting 1970 – Dražen Šimić, Erol Čičić I.F. Projekt – Ivan Fabris Radionica statike – Branko Galić, Vlaho Miljanović PBG – Srđan Grujić Termoinžinjering-projektiranje – Helena Hećimović, Branko Šegotić, Naravno – Hršan Nataša
- Naručitelj: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- Izvođač: Konzorcij tvrtki Pomgrad d.d. iz Slovenije i H-grad d.d. iz Zagreba
- Status: Realizacija
- Godina projektiranja: 2015.
- Godina dovršetka gradnje: 2022.
- Fotografija: Marko Banić, Reroot
Smještena u osječkom kampusu – studentskom gradu u nastajanju, nova zgrada studentskog paviljona formira sa postojećim paviljonima trga, koji čini dio ulazne sekvence zapadnog prilaza kampusu. Opsežan program i nedvosmislene oblikovne smjernice rezultirali su longitudinalnim volumenom, dimenzija usporedivih s onima glasovite krstarice Potemkin. Oblikovanju zgrade prethodilo je usuglašavanje opsežnog sadržaja paviljona s mjerilom okolnih zgrada i vizurama iz kampusa u kojima se pojavljuje. Osnova predloženog koncepta je funkcionalno diferenciranje sadržaja studentskog paviljona na zajedničke (javne) prostore i privatne prostore (sobe) na način da se razbije korpus paviljona na četiri manja koja su u mjerilu postojećih paviljona te s njima povezana mostom slomljene geometrije.
Izduženi volumen zadanoga formata prekrojen je u četiri „samostojeće“ cjeline studentskih soba “utopljene” u javne prostore. Pukotine koje su nastale među formiranim volumenima studentskih soba ispunjene su preostalim, javnim sadržajima doma – komunikacijama, blagovaonicama, dnevnim boravcima i učionicama, kroz koje snopovi svjetla dopiru do hodnika, presjecajući ga na prostorne sekvence koje mu daju dinamiku.
Dinamika zatvorenih i otvorenih prostora postavljena je u odnosu na pročelja susjednih zgrada, pješačkih tokova te vizura kampusa; studentski trg, prilaz s Vukovarske ulice, parking te centralni prostor kampusa s menzom u svojem žarištu.
Ovi prostori obavijeni su staklenom ovojnicom s integriranim solarnim ćelijama, koja propušta pogled prema van, ali i naznačuje unutrašnju dinamiku korištenja pogledima izvana. Energetski koncept paviljona dodatno je osnažen solarnim kolektorima, retencijskim spremnikom sive vode, koji su integralni dio oblikovanja i nenametljivo osiguravaju energiju paviljonu.
Opći dio
Nositelj je projekta Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, javno visoko učilište koje ustrojava i izvodi znanstveno, umjetničko i razvojno istraživanje, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetničko stvaralaštvo i stručni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje.
Partner na projektu sastavnica je Sveučilišta, Studentski centar u Osijeku. Osnovna je djelatnost Studentskog centra u Osijeku smještaj i prehrana studenata, povremeno i privremeno zapošljavanje te kulturno-zabavni i sportski život studenata.
Opći podatci o projektu
- Naziv: Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku
- Provedbeno razdobije: 29. travnja 2016 – 29. ožujka 2022. godine
- Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava: 23.133.585,51 €
- Ukupna vrijednost projekta: 26.034.964,20 €
Opći cilj
Osiguranje pristupa visokom obrazovanju za studente slabijeg socioekonomskog statusa uz unapređenje infrastrukture studentskog smještaja u cilju povećanja konkurentnosti obrazovne infrastrukture Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.
Poseban cilj
Osiguranje studentskog smještaja u gradu Osijeku izgradnjom zgrade i infrastrukture studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu s novih 796 kreveta prema europskim standardima čime će biti dostupan smještaj za ukupno 12% nedomicilnih studenata koji žele studirati u Osijeku.
Sredstva za provedbu projekta
Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 26.034.964,20 €, od čega je iznos bespovratnih sredstava 23.133.585,51 €, a koje je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj dodijelila u cjelokupnom iznosu. Nažalost do planiranih povećanja troškova na projektu došlo je zbog poslijedica negativnih trendova na tržištu materijala i roba, a na koje Sveučilište u Osijeku nije moglo utjecati. Uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva znanosti i obrazovanja i vlastitih sredstava Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, uspješno je proveden projekt koji donosi nove sadržaje u sveučilišni kampus u Osijeku.
Opis projekta
Izgradnjom zgrade, infrastrukture i okoliša novog studentskog paviljona koji je izuzetno važan za Sveučilište u Osijeku, uz postojeću zgradu studentskog doma u sveučilišnom kampusu, novi studentski paviljon ima ukupan smještajni kapacitet od 796 ležaja, raspoređenih u 404 sobe, a ujedno je riječ o energetski učinkovitoj zgradi što doprinosi niskim troškovima održavanja. Projektom je ostvareno povećanje smještajnih kapaciteta za studente, posebice one u nepovoljnom položaju, jer je za njih predviđeno 537 od 796 ležajeva što čini 67% kapaciteta.
To je u konačnici pridonijelo cilju projekta da se u visokom obrazovanju posveti posebna pozornost socijalnoj dimenziji studiranja i povećanju udjela završnosti studija. S obzirom na činjenicu da je prisutna podzastupljenost osoba nižeg socioekonomskog statusa u visokom obrazovanju, projekt je ostvario cilj olakšanja pristupa studiju osobama u nepovoljnom položaju radi stvaranja uvjeta za sudjelovanje i uspješan završetak studija bez prepreka vezanih uz njihov društveni ili socijalni status. U istom cilju olakšan je pristup visokom obrazovanju studentima slabijeg imovinskog statusa kao i studentima s invaliditetom.
Nova zgrada studentskog paviljona povezana je toplom vezom (mostom) s postojećom zgradom studentskog doma što omogućuje komunikaciju stanara dviju zgrada i korištenje svih zajedničkih sadržaja. Posebno se vodila briga o studentima s invaliditetom kojima je omogućen pristup i komunikacija svim sadržajima nove, ali i postojeće zgrade. Projektom je uređen cijeli blok studentskog smještaja u sveučilišnom kampusu, izgrađen je Studentski trg, uređen je okoliš između zgrada te je osiguran dovoljan broj parkirališnih mjesta na Sjevernom parkiralištu čija je izgradnja također financirana bespovratnim sredstvima Europske unije.
Projektne aktivnosti
Priprema projektne dokumentacije za izgradnju nove zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona, izgradnja nove zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona uređenje i opremanje studentskog paviljona promocija i vidljivost projekta upravljanje projektom.
Rezultati projekta
Izgrađena je energetski učinkovita zgrada studentskog paviljona, uređen okoliš oko zgrade i Studentski trg te je izgrađeno Sjeverno parkiralište od 4000 m2.
Popločene su komunikacijske površine, uređena je hortikultura i postavljena urbana oprema (klupe, kante za otpatke, rasvjeta).
Uređen je interijer studentskog paviljona. Povećan je broj studentskih ležaja za ukupno 796 studenata (356 dvokrevetnih soba, 18 trokrevetnih soba, 20 jednokrevetnih te 10 soba za osobe smanjene pokretljivosti) uz dodatne sadržaje: 12 čajnih kuhinja, medijateka, dnevni boravak, projekcijska dvorana i 6 učionica za tihi rad, 1 sušionica rublja, 1 praonica rublja, parkirna mjesta za 600 bicikala, parkirna mjesta za 147 automobila.
Projektom su predviđene standardno opremljene studentske sobe. Standard opremljenosti prosječne dvokrevetne sobe podrazumijeva izvedbu jedne zajedničke kupaonice za dvije sobe koja ima dva umivaonika, jednu tuš-kadu i jednu WC školjku uz pripadajuće police i zidna spremišta, s mogućnošću istovremenog korištenja različitih sanitarnih elemenata. Studentska je soba dobro organizirana i sadrži dva kreveta s noćnim ormarićima i dva radna stola s pripadajućim policama za knjige. U ulaznom su prostoru dva garderobna ormara.
Izvedene sve promidžbene aktivnosti projekta, informirana ciljna skupina i šira javnost o projektu. Uspješno je proveden projekt.
Zaštita okoliša i energetska učinkovitost
Zgrada studentskog paviljona energetski je učinkovita zgrada, energetskog razreda A+ što je postignuto uporabom ekoloških materijala i korištenjem obnovljivih izvora energije. Pročelje je izvedeno energetski učinkovitom ventiliranom fasadom sa završnom oblogom vlaknocementnim pločama. Na krovu i unutar staklenih fasada objekta izvedena je sunčana elektrana za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije je 86 MWh, eventualni viškovi energije će se prodavati.
U građevini je izvedena odvodnja razdjelnim sustavom u svrhu prikupljanja kišnice koja se koristi za potrebe ispiranja sanitarija. Tako prikupljena voda će se obraditi ultrafiltracijom te u kombinaciji s hidrostanicom vratiti kao siva voda u sustav zgrade. Iznad postojećeg južnog parkirališta kao dopuna energetskom sustavu pripreme potrošne tople vode izvedeni su solarni kolektori što će pokrivati oko 40% ukupnih potreba za potrošnom toplom vodom. Ugrađena rasvjeta je suvremena energetski učinkovitim svjetiljkama, s LED izvorima svjetlosti. Otpad iz studentskog paviljona će se prikupljat i sortirati u koševima za otpad, isti će se nakon prikupljanja odložiti i kompaktorima pripremiti za odvoz.
Koje su prednosti ventilirane fasade u kontekstu energetske učinkovitosti zgrade i kako utječe na unutarnju klimu zgrade i u kojoj mjeri pomaže u smanjenju troškova grijanja i hlađenja?
Ventilirane fasade imaju dvije velike prednosti pred običnim (etics) sustavima. Prednosti se najviše očituju pri maksimalnim i minimalnim temperaturama budući da prvi vanjski sloj ustvari djeluje kao dodatni štit pred „osjetljivom“ standardnom fasadom. Kod visokih temperatura taj vanjski sloj štiti od pregrijavanja osnovnog dijela fasade budući da plohe koje su pod direktnim zračenjem sunčevih zraka imaju izrazito visoke temperature. Time je sama izolacija „u hladu“, a vrlo vrući zrak kojega zrači vanjski sloj putem ventiliranja izlazi iz ventiliranog sloja. Kod niskih temperatura ta zaštita djeluje u obrnutom smjeru te privremeno zadržava topliji zrak, a omogućuje ventiliranje (sušenje) eventualne vlage koja bi se mogla stvoriti putem kondenziranja na plohama.
Kako vlakno-cementne ploče doprinose energetskoj učinkovitosti i održivosti fasade?
Vlakno-cementne ploče, kao i ostali ventilirani sustavi najviše doprinose energetskoj učinkovitosti iz gore navedenih razloga budući da je sama toplinska izolacija pod puno manjim „pritiskom“ odnosno ventilirani sloj smanjuje temperaturne razlike između unutrašnjeg i vanjskog prostora. Time je samoj zgradi potrebno znatno manje energije za održavanje stabilne temperature u unutrašnjosti. Važno za naglasiti je i činjenica da su današnje VC ploče izrađene od prirodnih materijala te kao takve predstavljaju ekološki prihvatljivo rješenje što je bio jedan od temeljnih zahtjeva za projektiranje ove zgrade.
Na koji način dizajn prozora i staklenih fasada doprinosi smanjenju potrošnje energije u zgradi?
Budući da staklene stijene i prozori imaju lošija energetska svojstva od zidova sa izolacijom logično bi bilo smanjivanje takvih ploha. Međutim, kako potrebe suvremenog projektiranja zgrada često, sa punim pravom, zahtijevaju vizualni kontakt unutrašnjosti i vanjskog prostora veći stakleni otvori su često nužnost, ali i prednost. U tom slučaju potrebno je primijeniti dodatne elemente zaštite od pretjerane insolacije. Najčešće se to provede putem roleta ili žaluzina i grilja, ali nekad se koriste i „ambiciozniji“ elementi kao brisoleji ili kao u slučaju SD Osijek duboke špalete na prozorima soba, a kod staklenih stijena integriranje fotonaponskih ćelija u sami sustav staklene stijene. Takav sustav ne samo da štiti od pretjerane insolacije već stvara i električnu energiju što ga čini vrlo energetski učinkovitim.
Koji su ključni čimbenici prilikom odabira materijala za fasadu kako bi se osigurala maksimalna energetska učinkovitost?
Budući da u načelu svi ventilirani sustavi imaju slična energetska svojstva, glavni čimbenik pri izvedbi fasade od vlakno-cementnih ploča nam je bila čvrstoća, trajnost, protupožarna svojstva, jednostavnost i brzina izvedbe, ali i niski zahtjevi za kasnijim održavanjem.
