Nesanica, umor, nervoza, dekoncentracija, visoki krvni tla… Dokaz svega toga su mnogi psihosomatski problemi. Čak i ako je potpuna tišina, ako se negdje i postigne, nije preporučljiva, smatra se da je optimalna buka koju čovjek bez ikakvih problema može podnijeti buka na nivou normalnog razgovora, što je 40-50 dB. Kada uzmete u obzir da prometne gužve stvaraju buku od 85 dB, sirena automobila 110 dB, petarde 150 dB, jasno je da situacija uopće nije zavidna.
Samo postojanje klasa, a i vlastito iskustvo nam govore da postoje različite vrste prozora koji pružaju različite vrste zvučne izolacije. Bez obzira o kojoj vrsti stolarije se radi, jedan od osnovnih čimbenika šarolike otpornosti na buku je staklo.
A, kada je u pitanju staklo treba uzeti u obzir sljedeće:
• Debljina stakla
Zdrav razum nam govori da je zvučna izolacija veća što je staklo deblje. Iako vrlo često, spomenuti razum, nije u razini s praksom, u ovom slučaju jest. Naime, što je staklo deblje, veća je zvučna izolacija i obrnuto.
• Razmak između stakala
Kao i kod debljine stakala, isti slučaj je i s razmakom. Što je razmak između stakala veći, veća je i njegova zvučna izolacija. Da bi se ta izolacija povećala, većina prozora danas posjeduje ispune zrakom ili plemenitim plinom.
• Konfiguracija stakla
Prozori koji nude visoku razinu zvučne izolacije, posjeduju asimetričnu konfiguraciju stakla. Zapravo, vanjsko staklo je deblje u odnosu na staklo koje se nalazi s unutarnje strane prozora. Na taj način, a zahvaljujući ispuni između dva stakla, dobiva se prozor visoke zvučne izolacije.
• Elastičnost stakla
Što je staklo elastičnije ono predstavlja veću barijeru zvučnim valovima, za razliku od krutih stakala koji pod jačim zvučnim vibracijama i pucaju. U ovom slučaju značajna su sigurnosna laminirana stakla koja su nastala spajanjem dva ili više stakala međusobno zalijepljenih folijom. Osim visoke zvučne izolacije, ovo su sigurnosna stakla koja pružaju visok stupanj čvrstoće i otpornosti na UV zračenje.
