Za izradu drvene stolarije mogu se koristiti različite vrste drveća, koje sa sobom nose i drugačije nijanse i strukture. Najčešće se proizvodi od hrasta, smreke, jele i bora, odnosno od zimzelenih vrsta (dok je suprotno kada su u pitanju podovi). Od listopadnog drveća, moguće je izrađivati samo od hrasta, budući da ga odlikuje najveća temperaturna elastičnost – trpi kako ekstremno niske, tako i visoke temperature, a također je i termostabilan – minimalno se širi na toplini i skuplja na hladnoći.
Također, prilikom izrade drvene stolarije potrebno je oko osam puta manje energije u odnosu na proizvodnju ostalih vrsta.
Drveni prozori imaju najviši stupanj toplinske i zvučne izolacije, što izravno utječe na uštedu energije. Štoviše, ukoliko se odabere odgovarajuća vrsta drveta i stolarija bude stručno izrađena, drvena stolarija može biti superiornija u odnosu na stolariju od drugih materijala. Usljed dobrih termičkih performansi, koristi se i za niskoenergetske objekte „pasivne kuće”.
Drvo omogućava i da prostor „diše”. Naime, višak vlage izbacuje se van putem difuzije, a ukoliko je zrak iznutra suh, drvo propušta potrebnu vlagu izvana i ubacuje je opet procesom difuzije unutra. Optimalni nivo vlažnosti svakako čini boravak u prostoriji puno ugodnijim.
Također, drvenu stolariju ne karakterizira stvaranje hladnog mosta, pa neće stvarati kondenzaciju, odnosno neugodnu pojavu praćenu nastankom plijesni, koja u konačnici utječe i na zdravlje ljudi koji žive u tom prostoru.
Životni vijek drvenih prozora izrađenih novom tehnologijom je duži od stolarije izrađene od PVC-a, što omogućava suradnju moderne tehnologije obrade, pravilan proces tretiranja i obrade drva i, na kraju, idealnu zaštitu, bojanje i lakiranje. Danas je ponovno lakiranje radi zaštite prošlost, jer najnoviji lakovi na vodenoj bazi omogućavaju potpunu zaštitu.
