Kada se spomene ime Hundertwasser mnogima će ono zvučati nepoznato, međutim, njegove građevine su sasvim sigurno mnogima zapele za oko, pogotovo ako su ikada bili u posjeti Beču. Hundertwasser je bio umjetnik, arhitekt i ekolog. Protivnik pravih linija i bilo kakvih vidova standardizacije, Hundertwasser je svoje viđenje svijeta ispoljavao upravo kroz dizajn zgrada koje je projektirao.
Hundertwasser je rođen 1928. godine kao Friedrich Stowasser. Majka mu je bila židovka a otac kršćanin. Otac je preminuo godina dana nakon njegovog rođenja i on i majka ostali su sami. Drugi svjetski rat je bio težak period za njih. Da bi preživjeli predstavljali su se kao kršćani – što je u Hundertwasserovom slučaju i bilo točno pošto je nedugo po rođenju bio kršten. Također, da bi skinuo sumnju sa svoje reducirane obitelji, Hundertwasser, tada tinejdžer, se učlanio u Hitlerovu omladinu.
Nakon rata Hundertwasser je proveo nekoliko mjeseci na Akademiji finih umjetnosti u Beču, studirajući slikarstvo. U ovom periodu je počeo svoje slike potpisivati imenom Hundertwasser umjesto sa Stowasser, bazirajući svoje modificirano prezime na prijevodu riječi “sto” sa slavenskih jezika na njemački – „hundert“
U ranim 50tim godinama dvadesetog stoljeća Hundertwasser je doživio prve komercijalne uspjehe svog slikarstva i, također, počeo se baviti arhitekturom. Iako njegov početni uspjeh u prvi plan stavlja njegove slike jarkih boja i odvažnih linija, ono po čemu je Hundertwasser najviše poznat danas je upravo arhitektura koju je kreirao. U njegovoj arhitekturi dominiraju nepravilni oblici i ona uključuje prirodna svojstva okolnog pejzaža ili, često, stvaranje vlastitih pejzaža. Može se reći da je Hundertwasser bio pionir krovnih vrtova budući da su one pejzažni elementi na kojima je u svom arhitektonskom dizajnu inzistirao.
Od ranih 50-tih Hundertwasser je pretežno bio fokusiran na arhitekturu, zalažući se za humanije zgrade koje su ekološke i uključuju prirodu u svoj koncept. Ovo zalaganje je počelo priopćenjima, esejima i demonstracijama koje je Hundertwasser kreirao. U ovim akcijama on je istupio kao protivnik pravih linija, racionalizma i funkcionalne arhitekture. Za Hundertwassera, ljudska patnja i osjećaj očaja bila je rezultat sterilne, monotone arhitekture. On je osuđivao „porobljavanje“ ljudi u sterilne sisteme, mreže i rastere konvencionalne arhitekture kao i robovanje ljudi mehaničkoj industrijskoj proizvodnji. U jednom od svojih priopćenja pozvao je ljude na bojkot moderne arhitekture koja je negirala upotrebu ornamenata i zahtijevao više kreativne slobode u građenju kao i pravo na kreiranje individualnih struktura i davanje vlastitog pečata arhitekturi. U jednom od ovih priopćenja Hundertwasser se zalaže za pravo da svaki stanar oslika vlastiti prozor kako bi se razlikovao od „standardiziranog čovjeka koji živi u stanu pored”.
Osim zalaganja za ostavljanje vlastitog pečata na arhitekturu i upotrebu više krivih, a manje pravih linija, Hundertwasser se strastveno zalagao za poštovanje prirode i vraćanja čovjeka prirodi. U svojim priopćenjima i esejima on je, osim prava na individualno izražavanje, isticao da čovjek ima i obvezu prema prirodi. Njegova priopćenja su pozivala na kreiranje građanske obveze prema sadnji drveća – sadnja drveća u gradskim četvrtima bi trebala postati zakonska obveza građana koji u tim četvrtima žive. „Ako se čovjek kreće prirodom, onda je on ili ona gost prirode i treba se naučiti ponašati kao dobar gost.“ – ovim riječima Hundertwasser je propagirao život i, posebno, arhitekturu u harmoniji s prirodom. On je smatrao da je čovjekova obveza da vodi računa o prirodnom okolišu u kojem živi.
Sam Hundertwasser bio je vlasnik više imanja koja su oslikavala njegov pogled na svijet, posebno na prirodu i arhitekturu u prirodi. Pokušavao je živjeti što više u skladu s prirodom, koristeći solarne panele i različite načine očuvanja vode, ali i zemljišta. Na svom imanju na Novom Zelandu on je uspio ostvariti potpuno neovisan način života, proizvodeći struju za vlastite potrebe, prerađujući vodu ali i otpadne tvari.
Foto: divisare.com-mariano-de-angelis-hundertwasserhaus-2 / Hundertwasserhaus Austrija 
Foto: divisare.com-mariano-de-angelis-hundertwasserhaus-1 / Hundertwasserhaus Austrija
Tijekom 60-tih godina Hundertwasser je bio vrlo poznat i uspješan umjetnik, prije svega prodajući slikarska platna širom svijeta i sudjelujući na različitim umjetničkim izložbama kao što su Venecijansko bijenale.
Prvi modeli Hundertwasserovih arhitektonskih kreacija su bili izrađeni 70-tih godina i nedugo zatim uslijedile su prve građevine. Jedna od njegovih najpoznatijih zgrada je „Kuća Hundertwasser“ (Hundertwasserhaus) u Beču, koja predstavlja nezaobilaznu atrakciju ovog grada. Izgrađena 1983. godine i kuća Hundertwasser je stambeni blok koji ima sve odlike Hundertwasserovih priopćenja. Pojedini podovi u kući nisu ravni već se ugibaju u skladu s Hundertwasserovim stavom da je neravan pod melodija za stopala. Krov je zapravo krovni vrt koja više podsjeća na prostrano polje, s travnatom površinom i zasađenim drvećem. Pojedina stabla drveća su dio interijera, a grane im se protežu kroz prozore i otvore kuća. Najzanimljivija stvar u vezi s ovom kućom je da Hundertwasser nije prihvatio novac za svoju kreaciju ističući da je rad bio vrijedna investicija koja je spriječila da nešto ružno bude podignuto na mjestu ove kuće.
Osim slika i arhitekture, Hundertwasser se bavio i primijenjenom umjetnošću kreirajući odjeću, poštanske markice i baveći se grafičkim dizajnom. Njegovi prijedlozi za nacionalne zastave Australije i Novog Zelanda oslikavaju njegove stavove prema prirodi i poštovanje lokalnih vrijednosti. Dizajn Novozelandske zastave je bazirao na jednostavnom motivu srebrne paprati koja predstavlja važan motiv u maorskom narodnom etosu, dok je prijedlog za australijsku zastavu predstavio kao planinu Uluru – važan element za australijske Aboridžine – koja drži čitav svijet na svojim ramenima.
Hundertwasser je, dakle, bio ekscentrik, umjetnik, arhitekt i ekolog. Iako rođenjem Austrijanac, a kasnije po nacionalnosti Novozelanđanin, Hundertwasser je zapravo bio neovisan, međunarodni umjetnik čija domovina je zapravo bila majka Zemlja. Živo je i radio širom svijeta – u Europi, na dalekom istoku, u Africi, Australiji i na Novom Zelandu. Iako njegova arhitektura ima sličan estetski jezik kao arhitektura Antonia Gaudija, Hundertwasser zapravo nikada nije pripadao nijednom arhitektonskom pravcu. U njegovim radovima mogu se vidjeti utjecaji Egon Schielea i Klimta, a kasnije i Paula Kleea, ali tijekom vremena Hundertwasser je razvio vlastiti stil koji se karakterizira ornamentalnim spiralama, labirintom formi i krugova, meandrima linija i organskim oblicima. Ipak, ono što ga čini posebno interesantnim je njegova iskrena namjera da zbliži čovjeka i prirodu koja ga okružuje, čineći život ugodnijim.
