Iako je fokus većine korisnika usmjeren na izravne benefite u smislu uštede i udobnosti života u niskoenergetskoj kući, ne smijemo zaboraviti ni jedan viši nivo zadovoljstva koji možemo postići znajući da svojim djelovanjem utječe pozitivno na okolinu u kojoj živimo.
Standard pasivne kuće podrazumijeva da je potrošnja energije za grijanje ispod 15kWh/m² godišnje, dok ukupna potrošnja energije ne prelazi 120kWh/m² godišnje, što uključuje energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju, električnu energiju za aparate u kući, rasvjetu, pranje rublja, kuhanje itd. Često se događa da su ljeta puno toplija nego što su zime hladne, što možemo utvrditi i za zimu iza nas, tako da je zapravo potrošnja energije za hlađenje ljeti veća od energije potrebne za grijanje zimi.
EKOLOŠKA OSVIJEŠTENOST I DOPRINOS ZAJEDNICI
Stavljanje fokusa na ukupnu energiju, a ne na energiju na grijanje, ima mnogo veći utjecaj i daje mnogo realniji podatak o stvarnoj potrošnji u objektu. S obzirom da pasivna, niskoenergetska kuća postiže najveću uštedu samim dizajnom i konstrukcijom objekta, gdje je potrebna vrlo mala količina dodatne energije, smanjuje se ukupna potrošnja energije u ljetnom i zimskom periodu i ostvaruje manji negativan utjecaj na okoliš sa čak 90% smanjenja emisije CO2.
Ako se propisi u Hrvatskoj promjene u skorijem periodu, niskoenergetska kuća ostaje konkurentna na tržištu i ispunjava kriterije čak i najzahtjevnijih korisnika. Mlađe generacije postaju svjesnije svog utjecaja na okoliš, pa možemo reći da pasivna kuća predstavlja koncept stanovanja za budućnost, gdje je negativan utjecaj korisnika na klimatske promjene sveden na minimum.
