Život u ovom vremenu donio nam je puno toga. Najprije, tehnološki napredak nikada nije postignut u kraćem vremenskom razdoblju, a zatim po istom modelu preslikan i na industriju, građevinu ili tehniku. Dakle, više se ne postavlja pitanje; Hoće li nešto biti izvedivo, već koliko će vremena biti potrebno da nešto što nam je jučer djelovalo daleko, već danas bude u široj upotrebi?
Nekako usporedno s razvojem tehnologije biva mijenjana i ljudska svijest, a sve to zbog pojave interneta i velike dostupnosti informacija za veliki broj ljudi. Zato je danas, u području građevinskog sektora, naglasak na energetskoj efikasnosti, kao nešto što nam je ne samo dostupno u ovom vremenu, već primjenjivo i proverljivo u praksi koja daje određene rezultate. Energetska efikasnost u području građevine očituje se u važnosti dobre izolacije svakog prostora, ali i u uštedi koju svaki potrošač proizvoda koji istoj doprinosi, može osjetiti već na svom mjesečnom računu za električnu energiju. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri su građani naše zemlje upoznati sa energetskom učinkovitošću i to ne samo s pojmom, već s tim što konkretno u našem domu doprinosi većoj uštedi energije, koliko je ta ušteda na mjesečnoj, pa i godišnjoj razini i koliko možemo samo doprinijeti svemu tome.
Zbog svega spomenutog implementirali smo anketu na naš portal www.prozorivrata.com koja je sadržala pitanje: Koliki se gubici topline ostvaruju kroz loše prozore?
Iako postoci variraju i loši prozori nisu jedina varijabla u ovakvim jednadžbama koje bi nam trebale reći točan broj, ponudili smo određene postotke gubitka (50, 70, 20 i 10 posto) i iznenadili se koliko su naši čitatelji zaista informirani o ovoj temi.
Pri postavljanju pitanja krenuli smo od činjenice da su prozori na objektu ispitanika ili loše ugrađeni ili, pak, dotrajali drveni koji imaju više od 20 godina. Dakle, u ovom slučaju prozori su jedini sporni u gradnji, a fasada, krov i ostali potencijalni čimbenici koji mogu utjecati na povećanje/smanjenje energije odgovaraju svim kriterijima kvalitete.
Svi nabrojani aspekti gradnje objekta su važni, ali svi se slažu da loši prozori doprinose najvećem gubitku energije, bilo u ljetnim ili zimskim mjesecima. Naši ispitanici također imaju to znanje jer je najveći broj njih, malo manje od polovice anketiranih (40%) odgovorio da se čak 50% gubitaka energije ostvaruje upravo kroz loše prozore. Nešto više od jedne trećine anketiranih (36%) smatra da je taj broj veći, odnosno oni su se izjasnili da se čak 70% energije gubi na spomenuti način.
Njih 20% se odlučilo za isto toliki postotak gubitka energije kroz loše prozore, dok svega 4% njih misli da su gubici kroz prozore znatno manji, odnosno da su 10%.
Na samom početku analize, konzultirali smo regionalnog stručnjaka iz područja energetske učinkovitosti i PVC stolarije Dragana Škobalja koji je, na samom početku izlaganja, pozdravio naše napore da informiramo građane naše zemlje oko gubitaka topline kroz prozore:
“Ugodno sam iznenađen brojem ispitanika (40%) koji misle da su gubici topline kroz prozore 50%. Građani na ovaj način razumiju kolika je važnost prozora u jednoj zgradi. Ovo opravdava ovu anketu, kao i napore časopisa “Prozori&Vrata” da inzistira na energetskoj učinkovitosti stanova. Na ovoj problematici treba još više inzistirati kako bi se smanjila potrošnja energije, a posebno električne”. Škobalj je stavio naglasak na još jedan važan aspekt potrošnje električne energije u objektima kroz prizmu zdravog, odnosno nezdravog življenja: “Posebno su interesantni prozori i potrošnja električne energije u ljetnjem periodu.”
“Velika količina električne energije se koristi za hlađenje. Zdravlje, komfor i energetska učinkovitost mogu se značajno poboljšati proizvodnjom i ugradnjom kvalitetnih prozora koji se karakteriziraju relativno niskim koeficijentom prolaza topline (Uw) i malim brojem izmjena zraka po satu”, objasnio je ovaj stručnjak i dodao: “Još jednom pozdravljam Vaše aktivnosti, jer je ovo originalan način za uključivanje većeg broja građana u poboljšanje energetske učinkovitosti. Energetska učinkovitost zgrada je ključni faktor za smanjenje potrošnje energije, a to je i tendencija u Europskoj uniji”.
I ovaj put smo konzultirali predstavnike tvrtki iz područja prozora i vrata koji su, iz svoje perspektive, prenijeli iskustvo s klijentima na terenu i prokomentirali znanje istih o ovom zaista važnom pitanju za moderno življenje.
Marijan Brlečić, prodajni predstavnik tvrtke “Gealan” za Centralnu Hrvatsku, kao i mnogo puta do sada, dao je svoj sud o ovim rezultatima tako što je na samom početku izlaganja skrenuo pažnju i na neke druge aspekte koji utječu na uštedu električne energije:
“Teško je točno procijeniti i dati odgovor na ovako postavljeno pitanje u anketi, ali da, svakako se veliki gubici topline ostvaruju zimi zbog loše stolarije”. Brlečić je govorio i o postotcima gubitaka u smislu toga da je teško, sa sigurnošću reći koliko oni točno iznose što se tiče stolarije: “Procjena o kojem postotku je riječ bi stvarno bila nezahvalna jer se to svakako odnosi od zgrade/objekta do zgrade/objekta individualno, u ovisnosti od površine i stanja postojeće stolarije. Opće je poznata stvar da se na zgradama ili obiteljskim kućama najviše topline gubi zbog loše izolacije zidova, zatim zbog loših prozora i, na kraju, zbog izolacije krova. To su, recimo, dijelovi zgrade/kuće gdje se odvijaju najveći gubici i sanacijom ta 3 dijela objekta mogu se dobiti najveće uštede energije za grijanje ili hlađenje”, zaključak je ovog stručnjaka.
Naš slijedeći sugovornik bio je Marijo Lobor, Area sales representative za Hrvatsku i Sloveniju njemačke tvrtke VEKA AG. On je na samom početku predočio gubljenje topline preko različitih građevinskih elemenata:
“Neka od istraživanja pokazuju da se toplina u starim objektima gubi:
• preko prozora – oko 40%,
• preko zidova – oko 30%,
• preko krova i podova – po oko 15%.
Koliko su prozori učinkoviti u očuvanju topline ovisi prije svega o materijalu od kojega su izrađeni, o kvaliteti stakla i okova, kao i o načinu ugradnje. Gubici, naravno, ovise o tome koliko je stolarija stara, koliku površinu zauzima u odnosu na veličinu objekta, kao i od toga koju vrstu i koliko stakla ima”, obrazložio je ovaj stručnjak i dodao: “Ukoliko su prozori izrađeni od PVC-a visoke kvalitete, oni zimi bolje čuvaju toplinu (ali i ljeti ugodno nisku temperaturu) od aluminijskih ili drvenih prozora. Staklo bi trebalo biti nisko-emisijsko i po mogućnosti troslojno da bi dalo najbolje efekte, a ugradnja profesionalna”.
Na kraju, Lobor se osvrnuo i na još neke prednosti PVC stolarije: “Pored toga što prozori od PVC profila štede energiju, oni štite i od buke, lako se održavaju, otporni su na nepovoljne vremenske uvjete i praktično su vječni – a i najekološkiji su od svih materijala za izradu stolarije jer ih je moguće 100% reciklirati”.
“Svijest o neophodnosti korištenja energetski učinkovitih prozora i vrata i bolja informiranost kupaca izuzetno je pozitivan trend koji snažno motivira proizvođače da daju svoj doprinos, kako kroz razvoj takvih proizvoda, tako i kroz pojačane aktivnosti na daljnjoj edukaciji što šire baze potencijalnih klijenata”, počeo je svoju analizu Aleksandar Živanović, marketing menadžer iz tvrtke “Tehnomarket”.
I on je predočio da ne možemo lako reći koliki se gubici topline ostvaruju kroz prozore, ali se neki približni parametri mogu plasirati na osnovu iskustva proizvođača stolarije: “Iako postotak uštede varira od slučaja do slučaja, 25-40% manji gubitci su sasvim realni u slučajevima kada je postojeća stolarija ispravna, što bi značilo da i dalje ima punu funkcionalnost i brtvljenje, dok u suprotnom uštede mogu biti i osjetno veće. Stalna edukacija klijenata kroz sajamske nastupe, stručne seminare i dokumentaciju izuzetno je bitna i to je nešto čemu je u tvrtki Tehnomarket posvećeno puno pažnje i vremena kroz jedan kontinuirani proces. Svi suvremeni sistemi, bilo da su aluminijski, drveni ili PVC nude proizvode prilagođene različitim kategorijama objekata i traženim vrijednostima toplinske izolacije” objasnio je Živanović.
Ipak, s obzirom da je njegovo iskustvo što se tiče materijala najbogatije u području aluminija, on nam je skrenuo pažnju na neke bitne prednosti istog: “Aluminij, kao jedan od najzastupljenijih materijala u proizvodnji prozora i vrata nudi i mnoge druge prednosti: trajnost, visoku nosivost, različite opcije površinske zaštite i izuzetne termičke performanse – poput LINEAL W-THERM 104 prozora pogodnih za ugradnju u pasivne kuće. Ono o čemu također treba voditi računa je zaštita od zagrijavanja u ljetnim mjesecima, gdje pored primjene odgovarajućih paketa stakla treba razmišljati i o dodatnoj zaštiti od sunca u obliku roleta, zastora, grilja ili brisoleja”.
I naš sljedeći sugovornik ima bogato iskustvo o temi energetske učinkovitosti, posebno iz aspekta stolarije, zato je na samom početku analize upravo i pričao o ovoj, za sve građane, značajnoj temi.
Branislav Lj. Jovanović, generalni menadžer prodaje tvrtke “Axioma plus” otvorio je ovu temu na sljedeći način:
“Energetska efikasnost je vrlo značajna tema kojoj moramo prići s više strana prema činiteljima koji mogu doprinijeti većim uštedama ili rasipanju energije. Sigurno vrlo bitan dio tog sklopa u suvremenom zgradarstvu gdje se koriste materijali koji ispunjavaju viziju komfornog, ekološkog i energetski efikasnog prostora je fasadna stolarija čiji razvoj teži dizajniranju proizvoda koji ostvaraju velike energetske uštede, a pritom ispunjavaju očekivanja modernih arhitekata čija je potreba postavljanja velikih staklenih površina, digitalizacije i različitog dizajna izuzetno zastupljena. Još jedna prednost je činjenica da je ovakva stolarija vrlo lako dostupna kod nas.”
On je u svom izlaganju rekao nešto i o pristupu samih tvrtki koje proizvode stolariju i o informacijama koje daju svojim korisnicima: “Navedeni trendovi su značajno marketinški obrađeni od strane multinacionalnih kompanija koje proizvode navedene materijale i te informacije o finalnim proizvodima su lako dostupne o čemu jasno govore i rezultati ankete na vašem portalu. Sada imamo porast broja klijenata koji prepoznaju potrebe i jasno definiraju svoje želje i to preslikavaju u projekte što izuzetno olakšava posao i daje širinu u kreiranju finalnih kvalitetnih proizvoda”, obrazložio je, na kraju, ovaj stručnjak.
