Trendovi u tehnologiji, standardizaciji, razvoju tržišta, zaštiti klime i održivosti u prozorima i fasadama
Tržišne prilike koje nudi restrukturiranje gospodarstva prema većoj održivosti i otpornosti na klimatske promjene za industriju prozora i fasada, jasno su prikazane u mnogim prezentacijama. Čak i ako se to može činiti optimističnim s obzirom na građevinsku krizu, potencijal leži u nužnom rješenju nedostatka stambenog prostora i klimatskoj prilagodbi građevinskog fonda. 22 govornika predstavila su se 9. i 10. listopada je, a 700 sudionika u Rosenheimu je predstavilo rješenja za klimatski sigurne, održive i visokokvalitetne građevinske proizvode.
Marcel Dresse iz B+L-a također je pokazao da postoji blagi porast u strukturnoj obnovi. Sada je važno krenuti, a ne samo čekati politiku i financiranje. V. d. ravnatelja instituta ift Rosenheim prof. dr Winfried Heusler je to ovako izrazio:
„Utjecaj taksonomije i Uredbe o ekološkom dizajnu za veću održivost i energetsku učinkovitost postaje sve učinkovitiji i naša industrija ima rješenja. Sada krizu u građevinarstvu treba iskoristiti za razvoj odgovarajućih građevinskih proizvoda i obuku zaposlenika kako bi bili spremni za nadolazeće restrukturiranje građevinskog sektora.”
Prof. dr Heusler sebe voli opisati kao “nepopravljivog optimista”. Zato je iskusno i utemeljeno pokazao koje će relevantne promjene i trendovi odrediti bližu i srednju budućnost industrije prozora i fasada te kako se mogu iskoristiti prilike koje se u njoj pružaju. Pružio je konkretne informacije o tome kako se postojeći i nadolazeći zakoni (Europski zakon o klimi, Uredba o taksonomiji, Akcijski plan novog kružnog gospodarstva (CEAP-2), Uredba o građevinskim proizvodima, Direktiva EU-a o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju (ECGT), Direktiva o ekološkim zahtjevima ( GCD ), Uredba o ekološkom dizajnu itd.) utjecat će na industriju prozora i fasada. Industrija će se stoga morati više usredotočiti na održivu proizvodnju, funkcionalno recikliranje, koncepte održavanja i popravka kao i na transparentnu dokumentaciju i vjerodostojne dokaze, na primjer kroz procjenu životnog ciklusa ili ekološku deklaraciju proizvoda (EPD).
S obzirom na sve veću raspravu u politici i društvu o kružnim ekonomskim ciklusima, prof. dr Heusler naglašava posebnu prirodu dugotrajnih građevinskih proizvoda. Za razliku od kratkotrajnih potrošačkih proizvoda, fokus građevinskih proizvoda mora biti na poboljšanju životnog vijeka kroz održavanje i popravak, kao i jednostavnu zamjenu. Djelomična modernizacija fasada zamjenom i nadogradnjom pojedinih komponenti (prozori, okovi, stakla i sl.) stoga je razumna mjera, a može biti i unosno tržište. Procjena i dokaz ovih različitih aspekata mogući su kroz jamstvenu marku EU “klima.sigurnost.gradnja”, koju je razvio ift Rosenheim za industriju kako bi zaštitio proizvođače od rizika odgovornosti i kako bi graditeljima i projektantima pružio transparentne i vjerodostojne informacije o otpornosti na klimatske promjene i osigurati održivost.
Još jedan fokus bilo je opsežno objašnjenje različitih aspekata “otpornosti na klimu”, gdje je predstavio niz mogućih rješenja za suočavanje s poremećajima i njihovim posljedicama. To uključuje poboljšanje robusnosti i redundancije kao i sposobnost razmjene, prilagodbe, transformacije i prilagodbe građevinskih proizvoda posljedicama klimatskih promjena. Ovo stvara veliko “polje za igru” za razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Digitalizacija je važan alat koji bi proizvođači trebali koristiti, primjerice pohranjivanjem podataka o karakteristikama proizvoda, uvjetima jamstva, uputama za montažu, održavanje i njegu. Senzori mogu bilježiti informacije o korištenju i tako omogućiti izradu po mjeri.
Servisni i revizijski radovi koji poboljšavaju trajnost u interesu održivosti i za dobrobit vlasnika zgrada.
Sljedeći govornik bio je prof. dr Norbert Gebbeken (Sveučilište Bundeswehra) koji je rekao da je prevencija katastrofa središnji zadatak građevinske industrije i industrije nekretnina. Izvijestio je o holističkom radu istraživačkog centra “Rizik, infrastruktura, sigurnost i sukobi” (RISK) u kojem renomirani stručnjaci iz građevinarstva, ekonomije, društvenih znanosti, političkih i humanističkih znanosti te informatike i zrakoplovstva ispituju posljedice , komunikacije i upravljanje istraživanjem katastrofa. Na posljedice prirodnih katastrofa, koje su sve veće zbog klimatskih promjena, snažno utječu mjere predostrožnosti i društveno upravljanje.
Detaljno je obradio pojam sigurnosti, pri čemu su također relevantni učestalost i troškovi štete te društvena percepcija. Sigurnost se odnosi na stanje koje je slobodno od neprihvatljivih rizika ili se smatra slobodnim od opasnosti („nije ugroženo“). Rizik kao mjera veličine opasnosti definiran je kao rezultat učestalosti (vjerojatnosti pojavljivanja) pomnožene s troškovima (veličina štete, materijalni troškovi, nematerijalni troškovi). Središnji problem prof. dr Gebbeken opisuje kao fenomen paradoksa prevencije ili “demencije katastrofe”, koja opisuje brzo suzbijanje katastrofa i onemogućuje ulaganje u razumne preventivne mjere (“Nema slave u prevenciji”).
Zato su mediji i svi uključeni pozvani ne samo kratkoročno izvještavati o patnjama i troškovima katastrofe, već i pokazati kako su preventivne mjere konkretno zaštitile od posljedica i spriječile da se dogode gore stvari – u skladu s “AWA” principom (evade, resist and… Adjust). U drugom dijelu predavanja prof. dr Gebekken je detaljno opisao urbanističke mjere opreza i zaštite od poplava, oluja i tornada i preporučio besplatne informacije Saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK), koje se mogu koristiti za informiranje graditelja i planera (www.bbk.bund.de). Jürgen Benitz-Wildenburg (ift) zatim je detaljnije objasnio kako jaka kiša, vjetar i tuča konkretno utječu na prozore, fasade i vrata.
Marcel Dresse (B+L Marktdaten) izvijestio je, na temelju trenutnih studija, da će se broj novih zgrada također smanjiti 2024. i 2025, ali da će doći do blagog povećanja obnova 2024, što bi se također trebalo nastaviti u 2025. Aktualna istraživanja također pokazuju da je klimatski sigurna i održiva gradnja postala važna za graditelje, projektante i izvođače. Predstavnici stambene industrije rekli su da je klimatska sigurnost već relevantna u 73% svih projekata. Iznenađujuće, fokus je na prvom mjestu na pregrijavanju, zatim na zdravlju u zatvorenom prostoru, trajnosti, energetskoj učinkovitosti i zaštiti od poplava građevinskih proizvoda – sve teme koje također ocjenjuje ift oznaka “klima.sigurnist.gradnja”. Stručnjak za održivost Christoph Seehauser (ift) zatim je detaljno opisao ovu oznaku.
Krajem srijede, poslovni psiholog Mark T. Hofmann (Crime & Intelligence Analyst) pružio je vrlo uzbudljiv uvid u tehničke i psihološke trikove kibernetičkog kriminala. I ovdje je prisutan fenomen “demencije katastrofe” koji dovodi do toga da tvrtke zanemaruju mjere opreza. Ovo posebno utječe na ljudski faktor rizika, jer prema Hofmannu, preko 90% uspješnih napada na IT sustave događa se kroz “ljudsku” ranjivost, a ne kroz nesigurnu IT infrastrukturu. Predavanje je jasno ilustriralo kako se tvrtka može bolje zaštititi „ljudskim vatrozidom“. Poznavanje i obraćanje pozornosti na sljedeće aspekte vrlo je korisno:
- 90% napada događa se na ljude putem phishing e-pošte, USB stickova koji leže okolo, telefonskih poziva, ukradenih lozinki, infiltriranih ili špijuniranih zaposlenika.
- Hakeri procjenjuju štetu od oko 206 milijardi eura u Njemačkoj i oko 10,5 trilijuna dolara u cijelom svijetu.
- Cijeli raspon emocija koristi se profesionalno za špijuniranje podataka o tvrtki ili lozinki zaposlenika (uključujući dobavljače). To uključuje povećanje vremenskog pritiska i hitnosti, strah, stavljanje pritiska na ljude, laskanje i još mnogo toga.
- Pomoću umjetne inteligencije sve se češće koriste deep fakeovi u kojima se video ili telefonski pozivi sve savršenije oponašaju, a glas “šefa” koji izdaje nalog za transfer zvuči varljivo stvarno. Stoga je važno ne otkrivati nikakve detalje ili financijske aktivnosti bez da ste se osigurali autorizacijom s dva faktora, internom kodnom riječi ili povratnim pozivom na točan telefonski broj.
- Niti jedna tvrtka nije sigurna ili nevažna za hakere, posebno napadi ransomwarea je unosan poslovni model koji se vrti oko prihoda. A to je moguće prema svakoj tvrtki.
- Čak su i mala poduzeća napadnuta ako je napad lak. Otkupnine su raspoređene prema veličini tvrtke i iznose približno 10-20% dobiti tvrtke ili 5% vrijednosti tvrtke.
- Hakeri se ponašaju kao tvrtke srednje veličine s vlastitim odjelima za upravljanje kvalitetom, istraživanje i razvoj, financije, pa čak i odjelom za korisničku podršku koji napadanim tvrtkama objašnjava kako se IT operacije mogu vratiti na pravi put ili kako funkcionira Bitcoin plaćanje.
Mark T. Hoffman stoga je pozvao zaposlenike da neprestano podižu svijest o opasnostima i da redovito simuliraju i vježbaju kibernetičke napade kako bi izgradili učinkovit vatrozid za IT i radnu snagu.
Četvrto plenarno predavanje bio je uzbudljiv “spor” između prava i inženjerstva, a održali su ga prof. Christian Niemöller (SMNG Rechtsanwaltsgesellschaft) i prof. Winfried Heusler (ift). Fokus je bio na tehničkim i pravnim aspektima „gradnje u postojećim zgradama“. Obojica su se složili oko velikog potencijala energetske modernizacije postojećih zgrada. Dok je prof. Heusler opisao postojeće tehničke mogućnosti obnove, prof. Niemöller je također upozorio da treba ispitati ekonomsku isplativost obnove prozora. S tim u vezi citirao je presudu Višeg zemaljskog suda u Celleu ili BGH (15. lipnja 2017, 5 U 92/16; BGH, odluka od 11. ožujka 2020, VII ZR 167/17), u kojoj je sud utvrdio da Povreda je obveze ako projektant naručitelju savjetuje obnovu, iako troškovi obnove nisu u razumnom omjeru s preostalim razdobljem korištenja ili u usporedbi s troškovima nove zgrade. Stoga arhitekt kojemu je naručena pregradnja postojeće zgrade ima dužnost provesti intenzivno istraživanje zgrade. On mora provjeriti daju li postojeća građevinska dokumentacija i stanje građevine siguran temelj za planirani građevinski zahvat (BGH, odluka od 22. listopada 2015 – VII ZR 225/14; IBR 2016, 296″).
Prema riječima prof. Niemöllera, drugi problem je određivanje odgovornosti svih koji sudjeluju u izgradnji, jer osim arhitekta, planera i graditelja, tu su i utjecaji trećih strana (npr. banke, osiguravajuća društva) kao i korisnici s različitim zahtjevima i interesima. Često se zaboravlja da graditelji i korisnici mogu očekivati da će se pri modernizaciji dijelova postojeće građevine pridržavati novog standarda gradnje, ako je to moguće (BGH, odluka od 11. listopada 2017 – VII ZR 75/15; IBR 2016, 154). Sudovi spremno odobravaju raspon tolerancije za dodatne troškove od 20% i 25% (OLG Naumburg, presuda od 28. veljače 2018 – 3 U 36/17; BGH, odluka od 9. listopada 2019 – VII ZR 167/16). Izvođačima radova može biti zanimljivo da izvođač ima pravo koristiti „pragmatična rješenja” pri gradnji postojećih zgrada, te da „slijepa primjena priznatih pravila tehnike (…) može biti potpuno proizvoljna” (BGH, odluka od 13. srpnja 2016, VII ZR 280/13; Ovdje je prof. dr Heusler ponovno pozvao stručnjake za prozore i fasade da iskoriste trenutnu građevinsku krizu za daljnje obrazovanje i stjecanje vještina kako bi bolje razvili i pouzdano prezentirali holistička modernizacijska rješenja i pragmatične dizajne zgrada.
Kao i 2023, vrhunac je bio pregled građevinskih projekata iz različitih perspektiva. Ove je godine nova zgrada “Deutschlandhaus” u Hamburgu ispitana u kontekstu zahtjeva zaštite spomenika za ansambl. Arhitektovu perspektivu preuzeo je dr Christian Bergmann (Hadi Teherani Architects), za konzultanta za fasade Larsa Andersa (Priedemann Facade Experts) i graditelja fasada Maria Häppa (Haga Metallbau). I ovdje je postalo jasno da se izgradnja složene zgrade u srcu velikog grada, uključujući građevinsku i materijalnu logistiku, najbolje može realizirati digitalnim, parametarskim 3D planiranjem na jedinstvenom podatkovnom modelu.
Konstruktivna suradnja između arhitekta i projektanta fasade od samog početka planiranja i razvoja kompromisa omogućila je da se važni aspekti dizajna realiziraju bez prekoračenja proračuna. Dobre prijedloge i rješenja prihvatio je i metalac, koji je trebao isporučiti 7.000 m² fasada od stupova i greda i 3.000 m² unutarnjih fasada s rotirajućim vratima. Tijekom planiranja također je trebalo razviti koncept prenamjene, odnosno jednostavne izmjene vrata i fiksnih ostakljenja.
Pametnim planiranjem sklopa, konzola i uređenja unutarnjeg pročelja atrija od šindre mogao se postići visok udio standardnih profila i identičnih dijelova bez umanjivanja projektantskih standarda. Zanimljiv je bio i veliki atrijski krov koji je izrađen od folije s točkicama. Promjenom potrebnog tlaka zraka u troslojnoj filmskoj konstrukciji može se ostvariti i varirati zaštita od sunca jer se mijenja gustoća točaka promjene pri različitim tlakovima. Također je važno napomenuti da će se velike palme u atriju morati zamijeniti ako bude potrebno zbog krova. Sva tri stručnjaka naglasila su da aspekti održivosti stalno postaju sve važniji. U tom slučaju zgrada bi trebala dobiti LEED Platinum certifikat. Zahvaljujući konstruktivnoj suradnji metalca i otvorenosti prema rješenjima, svi uključeni su pobijedili – arhitekti i građevinari dobili su građevinu visoke strukturne i arhitektonske kvalitete unutar planiranog proračuna, a metalac je izvršio narudžbu s dobrom maržom doprinosa.
Dobro je posjećeno i predavanje Dennisa Janika (Federalno ministarstvo stanovanja, urbanog razvoja i graditeljstva) o novoj EU Uredbi o građevinskim proizvodima (BauPVO), čiji je konačni tekst objavljen u listopadu 2024. godine. Ovo su glavne inovacije:
- Integracija političkih ciljeva EU-a “Green Deal” za značajno smanjenje emisija CO2 i utjecaja na okoliš. To uključuje obvezujuće, unaprijed definirane karakteristike okoliša (iz EN 15804) kao i zahtjeve proizvoda za okoliš, sigurnost i funkciju.
- Zahtjevi iz novog moraju biti ispunjeni tek nakon što je usklađena odgovarajuća norma proizvoda. Mnoge pojedinosti relevantne za proizvod stoga su definirane samo s odgovarajućom normom proizvoda. Nalog za standardizaciju vrata, prozora, grilja, roleta, vrata i okova očekuje se krajem 2024. godine.
- Plan rada za razvoj standarda proizvoda osigurava transparentnost i određuje ograničeni vremenski okvir od tri godine. Standardi razvijeni prema novom CPR-u moraju se primjenjivati godinu dana nakon objave u Službenom listu.
- Dokumentacija opskrbnog lanca mora se čuvati najmanje deset godina i na zahtjev predočiti nadležnom nacionalnom tijelu. To uključuje 10-godišnju pričuvu rezervnih dijelova za određene proizvode.
- Uvođenje digitalne putovnice proizvoda s bitnim podacima o građevinskom proizvodu.
- Opseg se također odnosi na rabljene građevinske proizvode.
- Potpuno ukidanje važećeg BauPVO: 15 godina nakon stupanja na snagu nove uredbe (-> jesen 2039). Prethodno objavljene europske usklađene norme ostaju na snazi dok ih Komisija ne povuče, odnosno odgovarajući proizvodi koji su već stavljeni na tržište mogu ostati na tržištu.
- Europski harmonizirani standardi su obvezni.
- Države članice mogu uvesti sustav obveznih depozita ili zahtijevati od proizvođača da preuzmu višak i neprodane proizvode.
Blok “Staklo” također se bavio održivošću, budući da Michael Elstner (BF, Federal Flat Glass Association) izvještava o trenutnom statusu stakla u kružnom gospodarstvu i o procesima recikliranja koji se neprestano poboljšavaju. Carolin Lamprecht (ift) dala je savjete o praktičnim i građevinskim pravnim aspektima pri korištenju stakla u prometnim zonama za vrata i prozore. Jedan fokus bio je na informacijama o tome kako i gdje je definiran prometni sektor.
Osnovne definicije mogu se naći u oglednim građevinskim propisima (§ 37 MBO), DIN 18008 (paragraf 5.1.4), posebnim građevinskim propisima za škole, restorane, sastajališta itd. kao i propisima o radnim mjestima. Iako ih mora specificirati projektant, od proizvođača stakla, kao kompetentne osobe koja sudjeluje u izgradnji, ipak se očekuju podaci, pa se i oni trebaju informirati. U nastavku je na konkretnim primjerima prikazan proces procjene rizika, koji je također objašnjen u informativnom dokumentu „Sigurnost u prometu s ostakljenim vratima i ostakljenjem od poda do stropa bez zaštite od pada“.
Prof. dr Geralt Siebert (Sveučilište Bundeswehr München) dao je detaljne informacije o mnogim pojedinostima dimenzioniranja stakla za višeslojno izolacijsko staklo, s naglaskom na:
- razmatranje modificiranog kmod-a, koji se, prema općem tipskom odobrenju DIBt-a i prema Eurokodu za staklo (DIN EN 19100), na kojem se trenutno radi, također može izabrati da bude veći od DIN 18008 i tako dovesti do povoljnijih dimenzija.
- Propisi novog DIN 18008:2024 za izvođenje točkastih ostakljenja (ograničenja/geometrija i proširenje pojednostavljenog postupka za provjeru držača upuštene glave) kao i propisi i mjerenje razmaka rupa itd.
- Dodatni zahtjevi za stakla za zaštitu od pada u skladu s DIN 18008:2024, s dodacima kategorijama A i B.
- Uredničke izmjene za dodatne zahtjeve za prohodna stakla i mjere njihovog održavanja.
Andreas Schmidt (ift) pružio je informacije o još jednom sigurnosnom aspektu, predstavljajući novu ift-ovu smjernicu “Vandalizam”, koja opisuje zahtjeve za građevinske elemente koji mogu izdržati vandalizam. Preliminarni testovi protuprovalnih prozora, ostakljenja i vrata, koje je proveo ift Rosenheim zajedno s tvrtkama Sälzer i Timm-fensterbau, jasno su pokazali da se tijekom vandalizma javljaju potpuno drugačiji stresovi nego tijekom testova provale. Jer vandalski napadi nisu tihi i tajni poput pokušaja provale, već počinitelji djeluju zajednički i javno. Napad se izvodi masovno koristeći sve “alate” koje su trenutno dostupni.
To varira od popločavanja preko željeznih šipki s gradilišta ili prometnih znakova. Kako je razvoj smjernica napredovao, definirani su alati, tipično ponašanje počinitelja i moguće klase rizika. Skupine počinitelja vandalizma sklone su djelovati spontano, iz mase bez straha da će biti promatrani, snimljeni ili procesuirani te djeluju masovno nasilno unatoč prisutnosti policije. Počinitelji se uglavnom bave uništavanjem (autobusna stajališta, reklamni mediji, motorna vozila, objekti, fasade i dr.), ali i provaljivanjem u objekt preko uništenih dijelova radi prouzročenja ili daljnjeg oštećenja objekta (npr. palež zapaljivim napravama i dr.).
Prikazani videozapisi vandalskih napada impresivno pokazuju grubu silu kojom se razbijaju prozor ili vrata kako bi se ušlo u kuću. Konkretno, suradnja nekoliko “vandala” predstavlja velike izazove za komponente. IFT smjernica EI-06/1 „Komponente i objekti otporni na vandalizam” (nacrt) definira postupke ispitivanja (ispitivanja bacanjem, dinamička i ručna ispitivanja), klasifikaciju prema skupinama počinitelja, rizik od oštećenja i vjerojatnost nastanka iz razreda 1- 5, povezane klase otpornosti i preporuke za uporabu. Smjernica je u završnoj fazi koordinacije i bit će predstavljena kao dio ift posebne izložbe na BAU 2025 zajedno s dva certificirana građevna elementa (Sälzer i Timm-fensterbau). S ovom novom opcijom klasifikacije, građevinski elementi se mogu odabrati i reklamirati kako bi se bolje zaštitile rizične zgrade (mjesta za trgovinu, javne zgrade, itd.) od vandalizma.
Dani prozora u Rosenheimu tako su uspješno prihvatili izazov filtriranja aspekata iz poplave informacija koji su relevantni za donositelje odluka u industriji prozora i fasada, jer zahtjevi moraju biti ispunjeni i prilike moraju biti iskorištene.
