U vremenu kada je svaki četvorni metar građevinskog zemljišta pravo bogatstvo, kada se vode pravi gospodarski ratovi za svaki komad zemlje i vrijeme u kojem nema mjesta za zelenilo i zone za opuštanje, naš stan s pogledom na park prava je mala bajka. Lijepo nam je i volimo što smo tu gdje jesmo.
Pozornost mi je privukla mala crna pukotina na prozorskom okviru s unutarnje strane. Poruka je bila jasna, došlo je vrijeme za promjenu stolarije. I, da budemo iskreni, dugo je izdržala. Naime, kako je u pitanju drvena stolarija koja je pravilno njegovana, rok trajanja ipak je istekao. Zanimljivo je da je staklo bilo izvrsno, bez najmanjih oštećenja i nepravilnosti. To je i dalje bilo savršeno mjesto za promatranje i uživanje.
Prozori su izdržali višedesetljetno korištenje. To me odvelo u razmišljanje i istraživanje. A znate kada počnete nešto kopati i istraživati, nešto i saznate.
Posebno zanimljiva priča bila je o prozorskim staklima. Podaci govore da se staklo počelo koristiti već u drevnoj Mezopotamiji, ali da su se prvi oblici prozorskog stakla pojavili u Rimu. U pitanju su bili mozaični prozori s obojenim staklenim površinama koje su bile debele, neprozirne površine i koje su se koristile isključivo kao zaštita od vanjskih vremenskih utjecaja i pogleda.
S vremenom, negdje od trećeg stoljeća, pojavom novih tehnika u proizvodnji stakla, tzv. tehnikama puhanog stakla, došlo je do šire primjene spomenutog materijala i pojave prvih prozora s tankim, poliranim staklenim ispunama. Funkcionalna i estetska scena bila je znatno bolja.
S razvojem kršćanstva došlo je do brzog razvoja prozorskog stakla koje je ispunilo otvore u crkvama i hramovima. Najstarije prozorsko, vitražno staklo nalazi se u Augsburškoj katedrali te je poznato pod nazivom Prorokov prozor od 1065. godine.
Tijekom daljnjih povijesnih događaja, pada Rima, stagnacije tehnologije, staklo se pojavilo samo u crkvenim građevinama, dok su prozori bili zatvoreni drvenim vratima ili životinjskom kožom.
Početkom srednjeg vijeka ponovno dolazi do razvoja stakla, osobito u Francuskoj gdje se pojavljuje nova tehnika tzv. krunskog stakla. Ovo je staklo još uvijek bilo neprozirno i debelo. Međutim, od 16. stoljeća prozorsko staklo postaje sve bolje i kvalitetnije. S vremenom je steklo veliku umjetničku i financijsku vrijednost.
SIGURNOSNO STAKLO
Kao što naziv govori, naglasak na ovom staklu je njegova sigurnosna funkcija. Naime, ta su stakla laminirana, odnosno međusobno je slijepljeno nekoliko staklenih površina, kako bi se povećala njihova čvrstoća i otpornost na udarce. Istodobno, ova su stakla također dekorativno vrlo zanimljiva, budući da se između stakala postavljaju razne ukrasne folije. Takva stakla, ovisno o potrebi, pojavljuju se u različitim debljinama i stupnjevima otpora.
PAMETNO STAKLO
Kako živimo u vremenu kada je energija najskuplja, jasno je zašto se velika pozornost pridaje njezinoj uštedi, energetskoj učinkovitosti i pretvaranju svih onih masovnih potrošača energije u energetski poželjne. Osim pametnih kuća koje su najsavršeniji oblik tehnologije, veliki značaj imaju i tzv. pametna prozorska stakla. To su stakla koja pod utjecajem topline, svjetlosti i napona mijenjaju svojstva prenošenja svjetlosti .
Ovisno o uzroku djelovanja, razlikuju se:
- elektrokromatska – stakla koja pod utjecajem niskog napona iz neprozirnih postaju prozirna,
- fotokromatska – stakla koja potamne pri izlaganju sunčevoj svjetlosti,
- termokromatska – stakla koja pod utjecajem povišene temperature postaju poluprozirna.
Ovisno o potrebama korisnika, kao i o izloženosti klimatskim uvjetima, ova stakla uvelike utječu na energetsku učinkovitost stolarije, istodobno stvarajući veću udobnost korisnicima.
SAMOPERIVA
Izuzetno važna vrsta stakla koja je premazana posebnim hidrofilnim i foto-katalitičkim premazom. Taj premaz ima sposobnost reagiranja s UV zrakama, pružajući mogućnost dnevnom svjetlu i kiši da samostalno očiste prozor od prašine i drugih nečistoća. Ova posebna vrsta stakla najčešće se koristi na krovnim prozorima, kao i na svim onim teško dostupnim prozorskim oknima.
Prozori su važan funkcionalni, estetski i energetski element svakog objekta na kojem se nalaze. Upravo iz tog razloga veoma je bitno da budu vrlo kvalitetni i dugoročni. Pored ostalih prozorskih elemenata, staklo je jedan od najvažnijih dijelova. Naime, 80% površine čini staklo. U ovisnosti o kvaliteti i vrsti stakla ovisi dotok i odljev energije kao i količina energije koja se koristi za grijanje i hlađenje.
Vrlo je važno poznavati klimatske uvjete u kojima se objekt nalazi i odabrati najbolju moguću stolariju s odgovarajućim staklom. Mi smo izabrali najbolje, za pogled i uživanje.